Zurovac: CIK treba da uvede kodeks ponašanja političkih subjekata prema medijima i novinarima u toku izborne kampanje

Bosna i Hercegovina je pred još jednom predizbornom kampanjom. Posebna odgovornost kada je riječ o predstavljanju stranaka, kandidata je na medijima koji treba da izazovu ličnih simpatija ili potreba suprotstave se objektivnim, profesionalnim i fer izvještavanjem. Ususret predizbornoj kampanji o medijskoj sceni BiH za Agenciju FENA govori izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac.

FENA: Bliži se još jedna predizborna kampanja. Kao i svake godine velika odgovornost je na medijima. Šta se može očekivati od medija u BiH imajuću u vidu trenutnu medijsku scenu? 

ZUROVAC: Posljednji dio pitanja u biti daje i odgovor: Imajući u vidu trenutnu medijsku scenu, neće se u medijskom izvješćivanju desiti ništa radikalno drugačije od onoga što već imamo, a to znači medije koji pokušavaju profesionalno izvještavati, medije koji očigledno daju prednost pojedinim političkim partijama ili pojedincima, i one koji nastoje da sa što manje uzbuđenja i „teških” tema prođu kroz cijeli proces.

FENA: Koliko se može govoriti o nezavisnosti i objektivnosti medija, ako imamo u vidu da su većinom mediji ili kadrovi vezani za političke partije? 

ZUROVAC: Od medija i novinara se u ovom periodu očekuje puno. Međutim, mislim da u svemu nedostaje ono što bi konačno i CIK trebalo da uvede, a to je kodeks ponašanja političkih subjekata prema medijima i novinarima u toku izborne kampanje, štiteći pravo novinara na slobodno izvještavanje bez zastrašivanja ili uslovljavanja. Novinari nemaju zaštitu, suviše su izloženi pritiscima i riziku da izgube posao, također, u puno slučajeva se ne osjećaju sigurnima, i to je jedan od razloga zbog čega imamo slučajeve neprofesionalnog izvještavanja u pojedinim medijima. Strah, ucjena i ugrožavanje egzistencije nisu prijatelji novinara, a oni koji žele iskoristiti medije za postizanje svojih ciljeva, to jako dobro znaju i koriste. Na taj način ugrožavaju slobodu i objektivnost medija, što je u potpunoj suprotnosti s demokratskim vrijednostima koje garantiraju slobodni i neovisni rad medija i novinara. Prema tome, nisu samo mediji ti koji moraju biti odgovorni, i političari moraju preuzeti svoj dio odgovornosti prema javnosti, poštujući demokratske vrijednosti slobode novinarskog rada i izvještavanja.

FENA: Kako u takvoj situaciji očekivati objektivno izvještavanje? 

ZUROVAC: Za elektronske medije, posebno javne servise, zadati su strogi uvjeti izvještavanja o političkim subjektima u toku izborne kampanje. S druge strane, štampa i web portali nemaju tu vrstu propisanih pravila, osim onoga što se podrazumijeva, a to je slijeđenje standarda novinarskog izvještavanja zadatih u Kodeksu za štampu i online medije BiH. Do urednika je koliko će odgovorno slijediti kodeks svoje profesije, ali svaki bi profesionalac trebalo da zna da neprofesionalnim i neodgovornim izvještavanjem medij gubi kredibilitet i svoju publiku, također, rizikuje tužbe po kleveti. Mislim da, ipak, svaki novinar, bez obzira na okolnosti u kojima radi, u konačnici po svojoj savjesti odlučuje da li će tačno i fer izvještavati, ili će popustiti pod eventualnim pritiscima i zahtjevima koji ga udaljavaju od profesionalnog izvještavanja, zarad neke sitne dobiti ili jednostavno, manje glavobolje i izbjegavanja problema koje bi mogao imati s urednikom ili vlasnikom medija.

FENA: Predizborne kampanje, bar kad je riječ o medijima, pretvaraju se ne u predstavljanje konkretnih programa nego u pronalaženje mana drugih kandidata? 

CentralnoGrijanje

ZUROVAC: Da, uglavnom to jeste tako, mada  ne volim generalne ocjene i podvlačenje svih medija pod jedno. Ima razlike. S druge strane, ne može se uvijek i za sve upirati prstom u medije. Malo je političkih partija ili pojedinaca, koji su na izbornim listama, od kojih možete čuti zbilja konkretan i dobar program, a njihove izjave su te koje mediji prenose. Ne mogu novinari izmišljati sadržaj koji im politički sugovornici ne nude. Činjenica je, također, da elektronski mediji nemaju puno slobode u kreiranju izbornog programa, jer kreativnost izbornog programa nije potcrtana u odrednicama koje je CIK zadao za elektronske medije, naprotiv, ona je svedena na minimum i vrlo ograničena na obaveznu minutažu koja se mora posvetiti svakom političkom subjektu u toku izborne kampanje i na to šta taj subjekt može reći u zadatoj minutaži. Zasigurno bi mnogo urednici i novinari rado razvili puno kreativnije izborne programe od dosadnih dijaloških emisija u kojima nećete čuti o programima stranaka ili pojedinaca, već upravo to što ste postavili u svome pitanju- lična nadmetanja i repliciranja. Štampa i web portali imaju tu slobodu, ali uvijek se vraćamo na ono što je sloboda uredničke politike, i do urednika je na koji način će programirati sadržaje svoga medija.

FENA: O čemu uopće govorimo kad govorimo o nezavisnim medijima na današnjoj medijskoj sceni? Nezavisnom pojedincu (novinaru ) kojem će opet urednik odrediti njegov stepen nezavisnosti. O nezavisnom pojedincu (uredniku) kojem opet onaj iznad određuje koliko i do koje mjere može biti nezavisan i objektivan? 

ZUROVAC: O nezavisnosti je teško govoriti, jer svaki medij zavisi od nekoga, bilo da su finansije u pitanju, ili bilo šta drugo. To je svuda tako, i nije isključivo bh. situacija. Mi možemo govoriti o tome koliko je neki medij profesionalan ili koliko teži ka tome da, uglavnom, bude profesionalan, tj. da slijedi novinarske kodekse. Veliki su politički pritisci na medije izvana, ali novinari imaju dodatne pritiske i od pojedinih vlasnika medija koji su u sprezi s određenim političkim opcijama ili su direktno vezani za politiku- to ste upravu, ali svako je od nas osoba i individualno sam sebi određuje stepen slobode koju će imati u izvještavanju, prema vlastitoj profesionalnoj savjesti i odgovornosti.

FENA: Da li je priča o nezavisnom i objektivom izvještavanju tek jedna velika utopija kojom se stanje predstavlja boljim nego što jeste? Mogu li brojne radionice, razgovori o etici i objektivnosti, istinitom izvještavanju objektivno biti od koristi ako ne postoji nezavisni pojedinac-novinar, jer je isti „ugušen” od vlasnika medija? 

ZUROVAC: Nama je potrebno sistematsko pospremanje na različitim nivoima, uključujući i medije. Seminari, radionice i ostali vidovi dodatne edukacije za novinare mogu zakrpiti male probleme u medijskom izvještavanju, ali dok promjene ne budu učinjene na nivou države, dok se od strane vlasti ne stvori povoljno okruženje za razvoj slobodnih i neovisnih medija i dok se sistematski ne promijene studijski programi za novinare na fakultetima novinarstva, nema tih seminara, ni priča o etici koji sami mogu popraviti ono što je urušeno. Ne može se pitanje slobode ili neslobode medija samo svoditi na odnos vlasnika, urednika i novinara- koliko god je on, naravno, veoma bitan, nama fali temeljno demokratsko okruženje kojim će se medijima i novinarima garantirati njihova sloboda i omogućiti objektivno izvještavanje, u kojem će napadi na novinare, zastrašivanja i ucjene, kao i uskraćivanje informacija novinarima biti primjereno sankcionirani, potrebno nam je okruženje u kojem će građani prepoznavati da je svakim napadom na novinara ugroženo njihovo demokratsko pravo na istinitu informaciju, kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Sve dok nemamo takvo okruženje i dok je sve samo deklarativno u dokumentima a ne i u stvarnosti, stanje će i dalje biti teško za one koji rade u medijima, a s posljedicama za one koji primaju informacije putem medija. Ipak, iskreno vjerujem u novu generaciju novinara, mladih obrazovanih ljudi, koji, neovisno od okruženja u kojem žive, razvijaju personalno razmišljanje i poimanje svijeta oko sebe, gladni uvijek nove i dodatne edukacije koja će im nanovo proširiti vidike. Takva mlada generacija će donijeti promjene u medijima, to je nesumnjivo, uz promjene koje će, htjeli to neki ili ne, morati doći i u BiH, jer ovakvo stanje kakvo je sada, zasigurno ne može još dugo trajati.

FENA: Zanima li čitaoce, slušaoce ISTINA ili da “NJIHOVI” budu oni dobri i pozitivni.? Koliko i sami čitaoci, slušaoci nisu skloni odmaći se od predrasuda? 

ZUROVAC: Građani žele istinu, u to nema sumnje, i ne samo u medijima već u svemu što im čini život u poslijeratnoj BiH. Svako ko misli da će privući čitatelje/slušatelje/gledatelje lažima i manipulativni informacijama,  u zabludi je i potcjenjuje inteligenciju građana. Vijeće za štampu u BiH svakodnevno prima žalbe građana na netačno medijsko izvještavanje, građani reagiraju na neobjektivno, na laž, na neetički plasirane fotografije, itd. Oni se u svojim žalbama pozivaju na Kodeks za štampu i online medije, podsjećajući novinare na profesionalni kodeks kojeg su se obavezni pridržavati. To, u biti i jeste moć samoregulacije medija – da građani zajedno s novinarima rade na podizanju novinarske profesionalne svijesti i odgovornosti prema poslu koji obavljaju u interesu javnosti, kaže Zurovac u intervjuu za Agenciju FENA.