Završena zajednička sjednica oba doma Parlamenta BIH

Nije bilo izjašnjavanja o amandmanima na Ustav BiH

Završena je zajednička sjednica oba doma Parlamenta BiH na kojoj je usvojen zaključak zajedničkog kolegija odnosno Bože Ljubića u kojem stoji “uzimajući u obzir kako politički dogovori pod okriljem Evropske komisije o provedbi odluke “Sejdić-Finci” još uvijek traju, prijedlog amandmana dostaviti zajedničkom kolegiju koji će zajedno s predlagačima i privremenom parlamentarnom komisijom pripremiti naredne korake u cilju usvajanja amandmana na Ustav BiH oslanjajući se na rezultate političkih dogovora koji se vode pod okriljem EU”.

Usvajanjem ovog zaključka poslanici i delegati nisu se ni izjašnjavali o prijedlozima amandmana na Ustav BiH. Kako je nakon sjednice kazao Dragan Čović, ovo znači da se čeka politički dogovor lidera kako bi se u parlamentarnu proceduru uputili amandmani koji će biti u skladu s tim dogovorom.

Sjednicu je, podsjetimo, otvorio predsjedavajući Predstavničkog doma Milorad Živković (SNSD) te je kazao da su na sjednici prisutni i nevladine organizacije. Na sjednici su prisutna 33 poslanika i 14 delegata.

– Zajednički kolegij je utvrdio dnevni red, te se na njemu nalaze šest amandmana sa mišljenjima komisija. Amandmane su predložili Dragan Čović, Borjana Krišto i Martin Raguž, Božo Ljubić, Niko Lozančić, Dragan Vrankić i Mate Franjičević, te Ognjen Tadić, Milorad Živković, Sulejman Tihić, Nermina Kapetanović, Halid Genjac i Asim Sarajlić – kazao je Živković.

Šefik Džaferović (SDA) je kazao da su amandmani na Ustav od strane ovlaštenih predlagača podneseni krajem avgusta 2012. godine. 

– Ustavnopravna komisija PD je kako je koje amandmane dobijala raspravljala o njima. Potkraj 2012. održana je sjednica Predstavničkog doma na temu amandmani dva HDZ-a nije bilo izjašnjavanja nego je zaključeno da se sazove zajednička sjednica. Nema političkog dogovora i ona  je na čekanju. Ovu sjednicu je trebalo ranije organizirati i raspravljati o svemu što sadrže amandmani – kazao je Džaferović.

On je dodao da na stolu imaju pitanja koja izlaze izvan okvira presude “Sejdić-Finci”.

– Evropski sud traži da se osigura ravnopravnost svim građanima. To naravno podrazmjeva brisanje etničke klauzule. Ukoliko hoćemo da implementiramo presudu treba etničke odrednice brisati i to je potrebno uraditi – dodao je Džaferović.

On je potcrtao da nije prihvatljivo da se etnički zahtjev zamijeni teritorijalnim odrednicama.

– Rješenje je da se brišu etničke odrednice i da se u poseban zakon ugradi kompletan model – dodao je Džaferović.

Neće biti moguće u Ustav BiH unijeti pa makar ni naznakom teritorijalne podjele, jer dosta je podjela u ovoj zemlji, napomenuo je Džaferović.

– Spreman sam da budem jedan od onih koji će podržati ove amandmane i koji će biti nadograđeni u skladu s dijalogom koji je vođen u okviru Evropske komisije – dodao je Džaferović.

Njemu je replicirala Borjana Krišto (HDZ BiH) koja je kazala da svakodnevno iščitava presudu Evropskog suda, ali da nigdje ne stoji da se traži ukidanje etničkih odrednica. 

– U istoj presudi se konstatira da Ustav razlikuje konstitutivne narode i ostale u kojima se pojašnjava da su to oni koji se neizjašnjavaju kao neki od konstitutivnih naroda. Ako smo za komprimis trebali bismo prestati krivo intepretirati pogrešne stvari. Možemo voditi raspravu o izvještajima povjerenstva – kazala je Krišto.

Mate Franjičević (HDZ BiH) je kazao da ne sumnja da je svima na umu i da im je krajnji cilj dolazak u situaciju da imamo normalnu državu koja će biti demokratska i samoodrživa i prosperitetna.

– Dva prioretna cilja su integracija u EU, a druga unutrašnja konsolidacija. I jedan i drugi cilj su nezavisni jedan od drugih. Ali, nema integracije u EU, ako ne postignemo unutrašnju konsolidaciju. Nema BiH ako se ne izgradi na temelju jednakosti, a to znači da svi trebaju biti jednaki. Presuda Evropskog suda ne zahtjeva brisanje etničkih odrednica. Ona zahtjeva realizaciju poptune jednakopravnosti svakog građana, ali i jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda – kazao je Franjičević.

S obzirom da je BiH višenacionalna zemlja, kaže Franjičević da amandmani HDZ-a idu u pravcu da osiguraju nacionalnu jednakopravnost i legitimitet naroda.

– Oni omogućuju izbjegavanje diskriminacije bilo koga. Amandamni omogućavaju put prema takvoj BiH da će kao država tri jednakopravna naroda i svih onih koji ne pripadaju tim narodima biti dosita demokratska i s punim pravo će moći krenuti u EU – kaže Franjičević.

Dušanka Majkić (SNSD) kazala je da je ova sjednica zakasnila.

– Četiri puta je promjenjen dnevni red i sve u svemu to je podatak da je iz nekog razloga ova sjednica sazvana na brzinu. Onda treba da znamo da i Tužilaštvo vrši istragu zbog toga što presuda nije implementirana. I ja sam dobila poziv da dam iskaz. Takvu vrstu pritiska je nedopustivo, pored bezbroj predmeta oni su se našli shodno da vrše pritisak na poslanike – kazala je Majkić.

Ona se dalje upitala da li su do 2012. godine do danas otklonili razloga za izjašnjenje o amandmanima.

– Ako danas budemo morali glasati i uništiti sve ovo što je živo Parlament je dao tačku i time nas udaljio o rješenjeu. Ako se sačeka, a čula sam izjave lidera da je rješenje na pomnalu, onda je ova sjednica bespotrebna. Očekivala sam od članova kolegija da nam objasne zašto je ova sjednica zakazana – kazala je Majkić.

Mladen Bosić (SDS) replicirao je Majkić te kazao da ne treba da bude iznenađena jer je ovo pitanje da li ovaj dom treba da se uključi ili čeka kako će završiti sastanci lidera.

– Upravo je i greška lidera bila što su prihvatili na sebe da vaninstitucionalno rješavaju ovaj problem. Mislim da je ovo jedino da se to riješi i ne dijelim mišljenje onih koji kažu da su na putu rješenja. Mi s eveć dvije godine sastajemo. Krajnje je vrijeme da institucije preuzmu odgovornost da se riješi ovaj politički problem – kazao je Bosić.

 Međutim, Majkić je Bosiću kazala da ima lagodnu okolnost jer je i predsjednik partije.

– Ako bude danas bilo kakvo glasanje sve će propasti. nema šanse da ako se 13 sati nije postigao dogovor, nema šanse da u parlamentu bude postignut – dodala je Majkić.

Aleksandra Pandurević (SDS) je kazala da je ovaj Parlament stalno na meti kritika, ali da poslovnik kaže da će se o amandmanima izajsniti i Predsjedništvo, ali da nemju mišljenje.

– Zanima me da li je kolegij uopće ovo poslao Predsjedništvo. Ako hoćemo da vratimo kredibilitet onda problem moramo riješiti ovaj problem. Amandmani SDA i naši su jako slični i mislim da imamo matematičku većinu da vratimo negativno mišljenje komisije i da ih usvojimo. Bojim se da ako budemo čekali lidere će doći do raspakivanja Dejtonskom mirovnog sporazuma – kaže Pandurević.

Milorad Živković (SNSD) je kazao da je poslano u Predsjedništvo zahtjev za mišljenje, ali da nisu dobili isto.

– Godinu dana je prošlo od zakazivanja sjednice. Različiti tekstovi dnevnog reda su zbog tehničkih prilika. Tek jutros je Ustavnopravna komisija dala mišljenje. Nikakv poziv Tužilšatva ne može da prepadne poslanike. Možda nije primjereno, ali ja se neću odazvati na poziv Tužilaštva – kazao je Živković.

Saša Magazinović (SDP) istakao je da mu je žao da je došlo do priče u kojoj se odlazi od suštine.

– Nikome ne bi trebalo biti zabranjeno da se nađe rješenje. Posebno mi je interesantno što je o tome rekao Bosić, koji nikada nije ni na jednom sastanku rekao ovo treba vratiti na Parlament. Amandmani su podnseni prije 18 mjeseci nakon što je Komisija okončala svoj rad u čijem zaključku je navedeno d anije nađen zajendički stav – kaže Magazinović.

On je potcrtao da bez korekcija amandmani ne mogu dobiti dvotrećinsku većinu.

– Zahtjev da se osim suštine presude razgovara i o drugim zahtjevima posbeno dva HDZ-a.  Mi u SDP-u smo iskazali spremnost da dođemo do rješenja. Međutm, kazali smo i svoje crvene linije. Prije svega to su asimetrična rješenja i da nema crtanja karata. Nisam siguran da je ovakav pristup bio dovoljno cijenjen od kolega. Nas presuda ne obavezuje da brišemo etničke odrednice, ali smo razgovarali o tom modelu. Nije riješen zahtjev za crtanje karata i teritorijalne podjele, a to neće biti ni riješeno – kazao je Magazinović.

On je kazao da je nekorektno da se već otvorio konkurs za postizborne koalicije u kojoj se traže partneri koji će podržati ideje teritorijalne podjele.

– Mi se nećemo prijaviti na taj konkurs. Na priču kako dodogovora u Parlamentu, komisijama, dogovoru lidera nama je nebitan. Bilo koja forma koja će dovesti do dogovora nama je prihvatljiva – kazao je Magazinović.

Dragan Čović (HDZ BiH) replicirao je Magazinoviću te kazao da postavljanje crvenih odnosno zelenih linija je bilo mnogo i da on nikada nije tražio ništa ni o koga.

– Sve što je tražio Čović bilo je da riješimo pitanje presude. Pokušaj dovođenja u formi imperativa da nešto može a nešto ne može vrlo jasno govori da je neko postavio svoju crvenu liniju.  Činjenica je da sam ušao na sastanak da je sve do mene, a tko sam i izašao, ali to neće proći. Nije naš prijedlog da se fiksiraju dva područja, to je prijedlog SDA. Vrlo jasno i sukladno Ustavu mi smo postavili svoje plave linije. Kad se spominje HDZ molim da se iznosi samo ono što je bilo na sastancima – kazao je Čović.

On je naglasio da se refrirao na stavove Magazinovića ali da svako ima za pravo na svoje viđenje.

– da je naše zakonodavstvo uređeno ne bismo trebali doći do Strazbura. Ne možemo mi niko spočitati da ne zagovaram ustavnpravnu jednakopravnost svih naroda. Ja sam apsolutno vrlo jasno nastupao s te pozicije – kazao je Čović.

CentralnoGrijanje

Ognjen Tadić (SDS) je kazao da vidi nema volje ni za razgovore ni pregovore. 

– Imate stav Bosića, pa hajmo tražit neku većinu. Ne mogu dva lidera preglasat pet drugih niti je cilj preglasavanje. Hoćemo li čekati tu vrstu ambijenta da sve što se predloži ne može proći. Očito je da se na sastanku lidera ne može postići dogovor. RS se spremila na vrijeme. Imali smo platformu i dali prijedlog. Minimalistički pristup koji su ponudili polsanici iz RS-a su najbolji. Ne može se pero jedno odbiti da nije u skaldu s odlukom presude i ne ugrožava poziciju niti jednog naroda – kazao je Tadić.

Božo Ljubić (HDZ 1990) kazao je da je mislio da je rezistentan na provokaciju, ali da ima granicu.

– Tvrdnje Tadića da njegov prijedlog ne ugrožava niti jedan narod, ja to iščitavam kao cinizam moćnika, koji smatra da samo jaki imaju pravo na ravnopravnost, a oni slabiji se moraju zadovoljiti onim što im moćni nude. Taj cinizam čitam u tome da je rekao da Hrvati ništa ne gube. Sama podjela odgovornosti i mogućnosti u FBiH je podjela, a ovdje se želi dominacija ne samo politička nego i resursna. Nemojmo ići tim smjerom. Zašto podjela na dva entiteta nije podjela države, a podjela FBiH je problem, zar to nije samo održavanje moći – kazao je Ljubić.

Drago Kalabić (SNSD) je kazao da mijenjanje izbornih jedinica nije podjela.

– Jedno je teritorijalna podjela ima i tih zahtjeva, ali u to ne ulazim, ali pitanje izbornih jedinica nije podjela. Pa to se radi u svim drugim zemljama – kaže Kalabić.

 Mladen Bosić (SDS) je ponovio da nije normalno da sve političke odluke donose lideri, jer zašto onda postoji parlament.

Denis Bećirović (SDP) kazao je da na knjizi Dejtona nema roka trajanja i da nigdje ne piše da imamo zajedničke nego institucije BiH.

– Po meni suštinsko pitanje danas jeste da li je narodima BiH trebala presuda “Sejdić i Finci”. ja mislim da jeste, jer pretstavlja opomenu građanima, ali šamar politici. E sad kako eliminirati sve diskriminacije. Ja bih volio da to ide brže, ali zn ajući odnose to nikad neće biti događaj, nego proces. Svi govorimo kao poslanici i delegati, ali i predstavnici stranaka. 

Niko Lozančić (HDZ BiH) tokom rasprave kazao je da je neki dan slušao jednog lidera koji je kazao da je Žaljko Komšić njegov strateški projekat a onda se čudite što tražimo da pitanje zaštite konstitutivnih naroda bude u Ustavu.

– Kako takvom lideru vjerovati. Kad Hrvtai samo o tome počnu pričati to je podjela BiH. Mi imamo BiH već tri entiteta samo s etako ne zovu, jer Distirkt Brčko je samostalan. Vrlo zabrinjavajući pozivi da se skupe glasovi i donese Ustav. Ko ima moralne snage da se usudi na takvo nešto. Dobro vodite računa da nikada nije dobro graditi svoju sreću na tuđoj nesreći. Nije ravnopravnopravnost količina majorizacije onog drugog, nije to sreća – kazao je Lozančić.

Martin Raguž (HDZ 1990) kazao je da što se tiče amandmana 2 i 3 i za sve koji su otvorili raspravu da Hrvtai žele novu podjelu, evo vam gospodo pa vidite naš prijedlog.

– Jedino HDZ 1990 i HDZ BiH nismo ultimatvno postavljali modele. I od početka pregovora, a ovaj smo predložili nakon sastanka na visokom niovu s Evropskom komisijom. Kad je ovaj prijedlog u pitanju neka neko nađe jedan dio koji ne rješava diskriminaciju. Presuda Evropskog suda znači konačno uvođenje evropskih vrijednosti u Dejton. Taj korak ne treba nikoga obeshrabriti. Nema govora o tehničkom pitanju, ovo je početak evropezacije Dejtona. Pozdravljam raspravu u Parlamentu, jer nam trebaju sugestije. Ali nam treba i koncenzus, jer se sjetite kako smo usvojili amandman 1 – kazao je Raguž.

On je potcrtao da nažalost ovdje još nema političkog koncenzusa, a da ga je moguće naći kroz legitimnu volju. 

– Dajmo šansu ovoj zemlji. Nastavimo razgovore do rješenja, ali to ne znači da će HDZ 1990 ići ispod nekih činjenica koje je predložio i ovaj amandman. Legitimno je pitanje preustroj BiH kod politički koncenzus. Ne mogu zamsilit da ćemo propustiti ovu priliku i naredne četiri godine ostati bez evropske šanse – kaže Raguž, dodajući da su za nepostizanje dogovora krivi svi, pa i on lično. 

Borjana Krišto (HDZ BiH) je kazala da se nalazi u dilemi kako pristupiti raspravi.

– Aneks 4 Dejtona nema demokratski legitimitet. Dok se ne urede odnosi unutra BiH ne možemo govoriti ni o pravnom sistemu ni o BiH jer se na nedemokratski legitimitet pozvao i evropski sud za ljudska prava – kazala je Krišto dodajući d aje Ustav BiH zasnovan na etničkim pripadnostima.

– Gotovo nemoguće je doći do nekih građanskih modela. HDZ BiH nudi rješenja koja su na dobrobit BiH a potom i svih njenih naroda. Pa naš prijedlog o indirektnom izboru ne govori ništa o podjelama, crtanju kartama ili se na drugi način dovodi pitanje BiH. 

Krstan Simić (SNSD) kazao je da ga je izlaganje Denisa Bećirovića koji je kazao da će BiH biti onakva kakvu je narod uredi, podjestio da Miloševićevu izjavu.

–  Prije tragedije 90-tih Milošević je kazao Jugoslavija će biti onakvom kakvom je narod želi. Zato molim da birate riječi. BiH se sastoji od dva entiteta i ukazat ću da ste rekli Bećiroviću institucije BiH, ali stoji i ustanova ali to su sve pitanja jezika. Da li danas raspravljamo i o pritisku Tužilaštva, a mi smo omanuli da kada smo usvajali Krivični zakon ispravimo neke stvari – kaže Simić.

Adnan Bašić (SBB) istakao je da je slušajući sve ovo danas, možda najbolje shvatamo da su svi oni koji su nas filovali znaju za što.

– Presuda “Sejdić i Finci” govori o ostalim, a mi izgleda to svi poznajemo. Ali danas smo samo 10 posto posvetili tome što se tiče presude, a 90 posto za pitanje Hrvata, a mi to po presudi nismo dužni. Govorim to zbog dnevnog reda, a ne njihovog prava da traže zaštitu. Gdje prestaje logika počinje današnja i ovakva BiH – kazao je Bašić.

Mladen Ivanić (PDP) smatra sa se do izbora u oktobru ne može naći rješenje za presudu “Sejdić-Finci”.

– Previše toga je bilo na RS od 1995. goidne da bi se dodatno trebala radi neke dobrobiti trebala učiniti neke ustupke. Ovog trenutka smo dalje od rješenja nego ikad. Treba dobrano vidjeti šta dalje. Valjalo bi ovu raspravu ponoviti još jednom. Dobro bi bilo da sve amnadmane vratimo komisiji – kaže Ivanić.

Mladen Bosić (SDS) kazao je suština priče prvo zašto su uložili amandmane jer jedino što je potpisano i dogovoreno ono iz Brisela.

– Potpisali smo neke odredbe, da se brijau neposredno tri člana Predsjedništvam, da je RS i FBiH po jedna izborna jedinica. Odredba da jedni drugima nećemo birati pretstavnika. To su tražili predstavnici hrvatskog naroda. To nije uspjelo i danas smo zbog toga tu. Naši amandmani osiguravaju sve osim te odredbe, ali ne znači da je ne treba ispuniti. U izborni zakon treba staviti taj problem da Hrvati ne bi doživjeli ono što su ranijih godina – kazao je Bosić.

On je dodao da je SDP dokazao da je spreman prevariti pod plaštom multietničnosti i da zato postoji nepovjerenje.  

Nakon jednosatne pauze nastavljena je zajednička sjednica oba doma Parlamenta BiH diskusiju je otvorio Dragan Čović (HDZ BiH) koji je kazao da želi ukazati na stvari kako se često iznose.

– U sporazumu potpisanom u Briselu stoji da će se birati članovi predsjedništva da se osigura da oni budu legitimna volja naroda. To će se uraditi kroz Ustav. Duboko sam uvjeren da postoji modaliteti kako mi možemo doći do dogovora, ali bez potrebe da se nekom daje besplatan politički marketing. Ono što mi se ovdje čini jeste da se Hrvatima nešto poklanja. Mi smo pokazali da od udruživanja dva naprema jedan ne može dati rezultate. Razmatramo prijedlog koji je dostavljen u osmom mjesecu prošle godine – kaže Čović.

On je dodao d aje duboko uvjeren da je jasno da nema većine, ali da želi naglasiti pitanje pojednostavljenje matematičkih izmjena Ustava BiH.

– Nije to samo izbrši Hrvata, Srbin i Bošnjak. Mi smo uvažili i Srbski zahtjev i Bošnjački da ne žele asimetrično rješenje. Mi smo kazali ok, recite šta želite. Zbog toga naglašavanje o dizanju ljestvice. U svim razgovorima i s Izetbegoviće i Lagumdžijom i Radončićem mi nismo podizali ljestvice – dodao je Čović.

Dva člana iz FBiH biraju se kroz jednu izbornu jedinicu na način da dva izborna područja ne mogu biti  s većinom dva ista naroda, kazao je Čović, naglašavajući da se čitavih 13 sati oko toga pričalo.

– Neko je na kraju rekao da smo došli s novim prijedlogom. Naš prijedlog je bio da Izbore vršimo kroz 10 kantona po modelu minimalne multietničke zastupljenosti. To je naš prijedlog i željeli smos  Bošnjacima iznaći rješenje. Ostavljamo i dalje mogućnost da tražimo rješenje na tragu ovog danas. Ja bih predložio zaključak, pa da omogućimo da se nađe rješenje. Moja molba je gospod koja su nakon sastanka rekli da ne mogu udovoljavati ljestvicama. Džaferović je na sastanku rekao da je to njegova zadnja, a onda sam kazao d aje i to moja zadnja. Onda je File ponudio neko rješenje i mi smo pristali, iako se Bošnjacima nije svidjelo – kazao je Čović.

On je dodao da se nacionalni predznak ne može brisati.

– Nemojte očekivati da je neko spajanje kantona je zapravo crtanje karata BiH. To je došao kao prijedlog od Bošnjačke strane. Igra na kartu podjele BiH i pravljenje trećeg entiteta to nije moje stajalište. Ako govorimo isključivo o pet kantona gdje je tu naznaka trećeg entiteta. Ova dva područja će biti vrlo precizno u Ustavu napisana kao dva izborna područja i to ne bi ja mislim smetalo niti jednom građaninu BiH – dodao je Čović.

Milorad Živković (SNSD) kazao da je prihvaćen zaključak na kolegiju oba Doma koji će prezentirati Božo Ljubić, a koji se odnosi na to da se ne glasa o tri seta predloženih ustavnih amandmana kojima se provodi odluka Suda u Strazburu u slučaju “Sejdić-Finci”.

– Zar u ovom parlamentu nema dovoljne većine da kaže da podržava brisleski dokument. Zašto to ne bi bio zaključak. Zar isto tako ne bi trebao biti zaključak da se osuđuje proces koji vodi Tužilaštvo protiv NN lica u kojoj će se tretirati poslanici. Ovo je problem koji se tiče izbora hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo. Dom naroda nije problem – kazao je Živković, dodajući da se priča samo šta nećemo, a nikako šta hoćemo.

– Dajte da govorimo o većem interesu, a ne entiteta ni kantona. Ja sam za to da se ova priča nastavi u Parlamentu – dodao je Živković.

Božo Ljubić je tokom izlaganja kazao da se mora prvo postaviti cilj. 

– Ako je to samo presuda iz Strazbura i ona je kontraverzna. Ako je pak cilj, ono što ja smatram da treba, prosperitet BiH, onda ćemo poći sasvim drugim putem. Ići ćemo za to d ase implementira, ali da se i osigura stabilnost tri konstitutivna naroda. Kada se implemetira ova presuda ne prestaje oznaka tri konstitutivna naroda – kaže Ljubić.

On je kazao da s obzirom da nema pozitivno mišljenje Ustavnopravne komisije niti jedan set amandmana, i da traju pregovori da predlaže zaključak da “uzimajući u obzir kako politički dogovori pod okriljem Evropske komisije o provedbi odluke “Sejdić i Finci” još uvijek traju, prijedloge amandmana dostaviti Zajedničkom kolegiju, koji će zajedno s predlagačima i Privremenim parlamentarnim povjerenstvom pripremiti naredne korake u cilju usvajanja amandmana na Ustav BiH oslanjajući se na rezultate političkih dogovora koji se vode pod okriljem EU”.

(Dnevni Avaz)