Zakon o visokom obrazovanju TK po mjeri svih ili nikoga?

0
304

Rok za dostavljanje prijedloga, sugestija i primjedbi na Nacrt zakona o visokom obrazovanju TK koji je Skupština TK uputila u javnu raspravu, istekao je danas. Sadašnjim Nacrtom nezadovoljni su profesori Univerziteta u Tuzli. Tvrde da je on na štetu akademske zajednice, te traže da se povuče iz parlamentarne procedure.

”Ono što je posebno zabrinjavajuće i što mene brine kao prodekana za nastavu i studentska pitanja jeste činjenica da o studijskom programu, da bismo mi raspravljali i usvajali studijski program, ne kaže se novi, može se tumačiti inovirani, da nam treba prethodno pozitivno mišljenje ministarstva”, kaže Dženeta Omerdić, prodekanesa za nastavu i studentska pitanja Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

javna tribina nacrt zakona o visokom obrazovanju 3
Dženeta Omerdić, prodekanesa za nastavu i studentska pitanja Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli

Mišljenje bi se ubuduće trebalo tražiti i za neke druge stavke poput elaborata o osnivanju takvih ustanova, kao i Statuta visokoškolskih ustanova. Iz Komisije za obrazovanje, kulturu, sport i mlade Skupštine TK negiraju to da Vlada ima mogućnost uplitanja u sam rad visokoškolskih ustanova, odnosno onoga što se tiče profesora i studenata.

Akademske slobode i dalje u nadležnosti Univerziteta

”U ovom Nacrtu se jasno može vidjeti da je upravo ono što je suština svakog univerziteta, a to je akademski izbor i akademska zvanja ostala su isključivo u nadležnosti Univerziteta kao takvog i nema upliva ni Vlada, ni bilo ko u taj proces. Kada je u pitanju napredovanje isto je to u čistoj nadležnosti i niko ne može u to zadirati”, ističe Midhat Čaušević, predsjednik Komisije za obrazovanje, kulturu, sport i mlade Skupštine TK.

komisija za obrazovanje skupstine tk sjednica maj 2
Sjednica Komisije za obrazovanje, kulturu, sport i mlade Skupštine TK

Kada su u pitanju nastavni planovi i programi, zatim studijski programi, to je u isključivoj nadležnosti Univerziteta, ističu u ovoj Komisiji. Tako je i sa izborom rektora odnosno dekana fakulteta.

”Vlada ne bira rektora, Vlada ne bira dekane, to radi Senat odnosno naučno-nastavna vijeća s tim što imamo nešto što je institut prethodne saglasnosti kao takve. To ne bismo ni prihvatili kao Komisija da Vlada kao takva bira rektora, Vlada daje prethodnu saglasnost i to na listu”, ističe Čaušević.

Profesor na Univerzitetu u Tuzli Sabid Zekan kaže da on nije protiv kontrola.

”Upravo vlast treba kontrolisati obrazovanje, ali treba kontolisati u onom kvalitativnom smislu, ne u tom smislu kao što se kontrolište naša privreda, mislim na onu državnu privredu, gdje su nam sva preduzeća propala, gdje radnici štrajkuju glađu. Sad ćemo imati situaciju da će to raditi profesori”, kaže on.

Akademska zajednica tvrdi i to da je ovaj Nacrt zakona suprotan Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju BiH, te da ukida akademske slobode.

Nudi li novi Zakon odgovore na otvorena pitanja?

”Meni je drago što ovaj Zakon ide u proceduru u Nacrtu. Dat će nam odgovore na četiri pitanja, jedno je, da li se akademska zajednica sposobna oduprijeti Vladi TK, da li Vlada želi socijalni dijalog sa akademskom zajednicom, da li Skupština TK želi Tuzlu kao univerzitetski grad i na kraju pitanje, gdje je opozicija?”, pita se Boris Krešić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

javna tribina nacrt zakona o visokom obrazovanju 2
Boris Krešić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli

U resornom ministarstvu naglašavaju da su već imali razgovore sa određenim članovima Senata, odnosno akademske zajednice. Poručuju da će svaka primjedba na Nact zakona o visokom obrazovanju biti prihvaćena.

”Vlada će sve primjedbe i sugestije koje budu osnovane, koje budu na tragu onoga što mi smatramo evropskim principima kada je u pitanju visoko obrazovanje uvažiti i do izrade Prijedloga zakona će se takva rješenja naći pred Skupštinom”, naglašava Zlatan Muratović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK.

Akademska zajednica pak nudi rješenja, odnosno zajednički rad na izradi Zakona o visokom obrazovanju koji će biti po mjeri svih.

”Mi kao socijalni partneri, kao zainteresovane strane i Vlada, odnosno ministarstvo i predstavnci akademske zajednice i sama studentska organizacija da sjednemo i sačinimo one odredbe gdje mi nećemo negirati ni minimizirati značaj konkurencije. Uvijek je dobro imati konkurenciju, u krajnjoj liniji da ste bolji, ali s druge strane da zaštitite one temljene principe na kojima počiva visoko obrazovanje”, ističe prodekanesa Omerdić.

Prema pokazateljima, Univerzitet u Tuzli među posljednjima u Evropi

Međutim, teško da će tuzlanski javni univerzitet ikada dokazati da je poput onih evopskih, uzme li se u obzir da je prema istraživanju grupe Cybermetrics Lab trenutno na 3789. mjestu, dok su evropski Oxford i Cambridge na 12. odnosno 13. mjestu u svijetu. Od Univerziteta u Tuzli, bolji su rangirani i sarajevski i zenički univerzitet. Jedna činjenica je neoboriva, ovaj Kanton hitno treba novi Zakon o visokom obrazovanju i uređen javni univerzitet ako želimo dobro onima koji ga pohađaju, odnosno ako želimo dobro društvu u cjelini.

(RTV Slon)