Srbija obilježila Novu godinu po Julijanskom kalendaru

Doček 2014. godine po Julijanskom kalendaru priređen je u noći sa ponedjeljka na utorak u mnogim gradovima diljem Srbije, dok u Beogradu organizirane proslave nije bilo, ali je točno u ponoć na platou ispred Hrama Svetog Save upriličen vatromet.

Tradicionalnom vatrometu nazočilo je nekoliko tisuća građana, a prethodno je u svetosavskom hramu vladika remezijanski Andrej služio blagodarenje za prošlu i moleban za uspješnu i blagoslovljenu Novu 2014. godinu.

Tijekom noći beogradske su ulice bile uglavnom poluprazne, ali su brojni restorani, poglavito u boemskom kvartu Skadarlija, bili puni jer je u većini bila organizirana proslava.

Doček na otvorenom su, uz gostovanje estradnih zvijezda, trubače i obilje kuhanog vina, na trgovima priredile gradske vlasti Novog Sada, Jagodine, Kruševca, Zaječara, Čačka, a slavilo se i u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, no mnogi gradovi odustali su od organiziranog dočeka na trgovima zbog štednje i ekonomske krize.

CentralnoGrijanje

Srpska, Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva, Jeruzalemska patrijaršija i Sveta Gora u Grčkoj, te još nekoliko pravoslavnih odnosno istočnih crkava koje vrijeme svojih praznika određuju prema Julijanskom kalendaru, danas obilježavaju početak 2014. godine.

Po kalendaru SPC 14. siječnja, odnosno 1. siječnja po julijanskom računanju vremena, dva su velika kršćanska praznika – Obrezanje Isusa Krista i dan Svetog Vasilija Velikog.

Proslava Nove godine po Julijanskom kalendaru, u narodu još nazvana “srpska” ili “pravoslavna” Nova godina, u Srbiji se ranije do kraja dvadesetih godina prošlog stoljeća proslavljala i kao dio božićnih blagdana, a julijanski 1. siječanj u narodu je poznat i kao Vasiljevdan, odnosno Mali Božić, za koji su vezani mnogi običaji i obredi jer se Mali Božić smatra završetkom božićnih svetkovina, koje započinju Badnjakom, 6. siječnja.

(Hina)