Srbija i Crna Gora zakasnile su u Europsku uniju

Bivši crnogorski predsjednik i premijer nekadašnje SRJ je dodao kako ni Unija neće dugo potrajati u sadašnjem obliku.

”Nisam kockar, ali kad bih se morao kladiti, sav svoj imetak stavio bih na stranu koja tvrdi da ni Crna Gora, ni Srbija neće postati punopravne članice EU”, kazao je Bulatović, prenijela je Beta.

Prema njegovim riječima, pitanje je do kada će opstati i sama EU.

Sve analize pokazuju da, uslijed krize eura, što je, u stvari, konstrukcijska greška same EU, ni ona neće potrajati u sadašnjem obliku, kazao je Bulatović listu Dan.

On je naveo da se Crna Gora duže od 15 godina priprema za članstvo u EU, a i nakon toga, kako je kazao, optimisti predviđaju da će tamo stići eventualno tek za deset godina.

“U pitanju je uzaludan posao. Bojim se da tako neće biti u odnosu na NATO, ali to je već neka druga priča”, istaknuo je Bulatović.

Rekao je kako je u Crnoj Gori, nakon 25 godina od antibirokratske revolucije i jedinstvene Demokratske partije socijalista, jedino što je ostalo isto jeste ”ime te stranke i neprikosnoveni gazda Milo Đukanović”.

Prema riječima Bulatovića, današnja službena Crna Gora nije znala što uraditi ni s nedavnim najvažnijim jubilejom – dva stoljeća od rođenja Njegoša, a kamoli da se snađe u odnosu na značaj događanja i vlastutu ulogu od prije samo četvrt stoljeća, kada se dogodila AB revolucija.

CentralnoGrijanje

Bivši predsednik Crne Gore i jedan od predvodnika takozvane antibirokratske revolucije u Crnoj Gori rekao je da su “mladi ljudi sa sveučilišta” iznijeli smjenu komunističke vlasti prije 25 godina.

Mitingaške prosvjede prije četvrt stoljeća, kako je Bulatović naveo u intervjuu podgoričkom listu Dan, iznijeli su mladi ljudi, prije svega sa Sveučilišta, prenosi Tanjug.

”Zato se s pravom može govoriti i o mladosti, i o pameti i ljepoti”, rekao je Bulatović, podsjetivši na političku floskulu o “mladom, lijepom i pametnom” novom crnogorskom rukovodstvu u kome su pored Bulatovića bili i Milo Đukanović i Svetozar Marović.

Prema riječima Bulatovića, međutim, Đukanović, Svetozar Marović i sadašnja ministrica obrane Crne Gore Milica Pejanović Đurisić su se njemu pridružili tek kad su vidjeli da je uspjela smjena stare vlasti.

Bulatović je dodao da su Đukanović i Pejanović Đurišić “bili s druge strane barikade”, jer su bili članovi Centralnog komiteta Saveza komunista, dok je Marović bio “lokalni budvanski dužnosnik”.

U tzv. antibirokratskoj revoluciji, 11. siječnja 1989, uličnim prosvjedima, smijenjena je cjelokupna vlast u Crnoj Gori, a novo rukovodstvo “mladih, lijepih i pametnih” je kasnije tu činjenciu pretvorilo u politički slogan “Godine počinju januarom”.

Većina političkih analitičara danas smatra kako je ulična smjena bivše crnogorske vlasti bila, zapravo, državni udar, izveden po scenariju Slobodana Miloševića, s njegovom namjerom da se Crna Gora pretvori u “vazalnu srpsku provinciju”.

 (Dnevno.ba)