Potpuno drugačija predizborna kampanja u BiH

Potpuno drugačija predizborna kampanja u BiH

RSD Sloboda

U novim okolnostima i uz pooštrene epidemiološke mjere zbog pandemije korona virusa, izborna kampanja za Lokalne izbore u Bosni i Hercegovini (BiH) počela je u petak, 16. oktobra, i trajaće do dana izborne šutnje, 14. novembra 2020.

Nemogućnost održavanja velikih skupova i tribina sa većim brojem građana, značajno će uticati na načine komunikacije političkih partija sa potencijalnim biračima.

RMU Banovići

Kandidatima za gradonačelnike, načelnike, vijećnike i odbornike u opštinskim vijećima, platforme će biti prije svega mediji i društvene mreže, te, kako kažu u političkim strankama, razgovori sa manjim brojem ljudi u mjesnim zajednicama.

Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH pozvali su u četvrtak, 15. oktobra, političke stranke da se prilikom organizacije javnih skupova se pridržavaju epidemioloških mjera.

Dan pred početak predizborne kampanje u BiH je zabilježen rekordan broj novih slučajeva zaraze korona virusom, 569, a u Sarajevu je uvedena mjera nošenja maske i na otvorenom prostoru.

Šta poručuju stranke?

U Stranci demokratske akcije (SDA) svjesni su ograničenih kapaciteta ovogodišnje kampanje za lokalne izbore, pa će je prilagoditi pandemiji korona virusa.

“Ovakva kampanja nije zabilježena do sada u BiH. Naravno, ovdje će imati značajnu prednost političke stranke koje imaju snažnu i organizovanu infrastrukturu u mjesnim zajednicama gdje se može održavati značajan broj manjih skupova od 20 ili 30 ljudi”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Adil Osmanović iz SDA.

Na manje skupove i jaku organizaciju na lokalnom nivou računaju i u drugim političkim partijama.

“To će zahtijevati dodatnu snagu, i kandidatima i građanima. Teško je uopšte pretpostaviti kako će to izgledati”, kaže za RSE Dušanka Majkić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Partija čija je članica će, kaže, kombinovati online i klasičnu kampanju u kojoj će resursi biti ograničeni.

“To znači obraćanje malim naseljima, gdje živi manji broj građana. Naročito će se predstavnici izvršne vlasti na lokalnom nivou, pratiti, oni koji su do sada bili, šta su uradili, da li oni zaslužuju da budu ponovo izabrani”, kaže Majkić.

Kampanja u toku pandemije se za Našu stranku, kako kažu, neće mnogo razlikovati u odnosu na sve prethodne.

“S obzirom na to da nismo bili ni ranije pobornici velikih skupova, organizovanog dolaska pedeset autobusa u Zetru i Skenderiju”, kaže za RSE Nihad Uk iz Naše stranke.

Ova partija i do sada je praktikovala kontakt sa manjim brojem ljudi na uličnim štandovima, što će činiti i ovoga puta, novost je, kažu, da će iako su im i do sada društvene mreže bile snažan oblik komunikacije sa biračima, taj segment pojačati.

“U slučaju Naše stranke to se pokazalo kao jedan od boljih načina vođenja kampanje, odnosno jedan od pristupačnijih načina vođenja kampanje, jer je mnogo jeftiniji od klasičnog zakupa bilborda ili televizijskih emisija”, kaže Uk.

Kako animirati glasače?

No, do kolikog broja birača se može doći, u zemlji koja je prema posljednjem popisu stanovništva, održanom 2013. godine, bilježi 38,7 posto informatički nepismenih?

Bez obzira na taj podatak u partijama vjeruju da će putem interneta i društvenih mreža animirati veliki broj birača.

“Društvene mreže uzimaju sve više maha i u BiH, sve veći broj građana, ne samo mlađih već i starijih sve više komunicira mobitelima i laptopima, nego licem u lice. To će imati značajan uticaj kada je u pitanju komunikacija sa biračima”, kaže Adil Osmanović iz SDA.

Predsjednik CIK-a BiH Željko Bakalar, pozvao je 15. oktobra kandidate i političke partije da ne podižu tenzije, uz napomenu da će se ova institucija držati pravila kojima je zabranjeno distribuiranje materijala na kojem se kandidati predstavljaju na uvredljiv način.

“Meni je drago što je predsjednik Centralne izborne komisije apelirao političkim subjektima, ali, neka to ne bude samo apelacija, pozivanje da se to ne radi, nego neka CIK iskoristi svoju nadležnost i kazni sve političke subjekte koji ne vode kampanju u skladu sa normama”, kaže Nihad Uk iz Naše stranke.

I u SDA, kako kaže Adil Osmanović, očekuju da se političke stranke, prije svega lideri i kandidati na predstojećim lokalnim izborima drže “jednog takvog kodeksa”.

S druge strane, u SNSD-u kažu da trenutnom izboru CIK-a ne vjeruju, te da su bili protiv izbora novih članova ove institucije.

Dušanka Majkić iz te partije apel predsjednika CIK-a dočekuje sa nepovjerenjem.

“Svaka partija bira kampanju i osmišljava kampanju kako ona misli da treba i koji će joj donijeti izborni rezultat. Ja ne vjerujem u te priče da to neko čini, a neko ne čini. Treba samo vidjeti i jednakim kriterijumom testirati i one koji nam nisu po volji i one koji su nam po volji”, kaže ona.

Instrukcije CIK-a BiH

Prema instrukcijama CIK-a nadležna gradska i opštinska tijela u BiH dužna su osigurati ravnopravan tretman političkim strankama, koalicijama, listama nezavisnih kandidata i nezavisnim kandidatima koji su ovjereni za učešće na izborima.

Posmatrači Transparency International BiH (TI BiH), prije početka predizborne kampanje zabilježili su slučajeve kršenja Izbornog zakona, a zbog čega je CIK-u upućeno 69 prijava koje se u najvećoj mjeri odnose na zabranjeno oglašavanje van perioda izborne kampanje, ali i druge slučajeve zloupotreba javnih resursa za izbornu promociju.

CIK je po prijavama TI BiH već kaznio šest političkih subjekata dok se još čeka ishod ostalih postupaka.

O lokalnim izborima 2020.

Lokalni izbori će biti organizovani u 64 opštinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 56 skupština-opština u Republici Srpskoj, 120 načelnika opština, 14 gradskih vijeća u FBiH, sedam skupština gradova u RS, 22 gradonačelnika u BiH, i Skupštinu Brčko Distrikta BiH.

Na izborima u BiH, koji će biti održani 15. novembra 2020. učestvovaće 543 politička subjekta i to 129 političkih stranaka, 262 neovisna kandidata, 72 koalicije, devet listi neovisnih kandidata i 71 neovisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina.

CIK BiH je za učešće na izborima ovjerila prijave 30.809 kandidata.

Deveti poslijeratni lokalni izbori u Bosni i Hercegovini biće održani u nedjelju, 15. novembra 2020, a na njima parvo glasa ima 3.283.194 birača.

(Maja Arnautović/ Radio Slobodna Evropa)