Poplavljena površina BiH, Srbije i Hrvatske veća od Slovenije

0
199

U danima koji dolaze analizirat će se podaci o šteti koju je iza sebe ostavila vodena stihija u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, no ono što je već sada izvjesno jeste kako je veličina katastrofe koja je pogodila ovu regiju – apsolutno bez presedana.

U saradnji sa Katedrom za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz ekspertsku analizu profesora doktora Stjepana Šterca, prvi put se može staviti u perspektivu obim ove prirodne katastrofe koja je zadesila tri balkanske države.

Prenošenjem mape pogođenih područja na kartografsku podlogu opće geografske karte Balkana, Šterc je izračunao da poplavljena površina u regiji iznosi blizu 22.900 kvadratnih kilometara.

Poređenja radi, to su površine nešto veće od onih pojedinih država; npr. Slovenije (20.256), Izraela (22.145 ), Kuvajta (17.818) ili u poređenju u regiji – govori se o površini većoj od Vojvodine (21.506 km2).

Posmatrajući situaciju po državama, poplavljena područja iznose: u BiH gotovo 13.200 km2 (površina veća od Kosova sa 10.887, a nešto manja od Crne Gore sa 13.812 km2); u Srbiji gotovo 9.100 km2 (površina gotovo ista kao Kipar sa 9.251 km2 ili nešto manja od Libana s 10.400 km2), a u Hrvatskoj blizu 600 km2 (površina nešto manja od površine Singapura – 683 km2)

Prosječna vrijednost

Ako se uzme u obzir cijela regija oko poplavljenih područja, moguće je da se izdvoji okvirna prosječna vrijednost padavina (kiše) u maju – blizu 90 litara po metru kvadratnom, a prosječni nivo padavina u maju kreće se od 70 do 80 litara po metru kvadratnom.

Samo u istočnoj BiH, konkretno u Tuzli, palo je više od 309 litara po metru kvadratnom, što je apsolutni rekord od kada postoje mjerenja – 120 godina unazad.

U Maglaju je 1991. zabilježeno 647 centimetara, sad je više od 775 cm, a to je bar posljednji zvanično zabilježeni nivo, jer je u međuvremenu stanica potopljena.

Do sada najviši zabilježeni vodostaj Save bio je 801 centimetar, dakle, za pola metra manji od trenutnog – Sava je kod Sremske Mitrovice dostigla rekordni vodostaj ikad zabilježen u historiji koji iznosi 848 centimetara.

Također, može se vidjeti kako je pojava tzv. 50-godišnjih i 100-godišnjih visokih voda učestala tokom 10 godina u pojedinim dijelovima riječnih slivova.

Zato vjerovatnoće koje su izračunate u koncepcijama odbrane od poplava pojedinih područja očito ne vrijede jer je došlo do poremećaja primarno u koritima rijeka i okolnim prostorima, što je više uticalo na pojavu velikih voda i katastrofalnih posljedica nego sama količina kiše čije su vjerovatnoće standardnije od pojave visokih voda.

(Al Jazeera Balkans)