Politika koči rad pravosuđa!

0
25

Još uvijek je neizvjesno da li će prevladati razum ili politički ciljevi kada je u pitanju osnivanje Apelacionog suda BiH, koji je neophodan da bi se nastavila primati pomoć od Evropske unije za procesuiranje ratnih zločina, što uključuje i plate za 142 uposlena u pravosudnim institucijama.

Ministarstvo pravde Republike Srpske i dalje odbija dati saglasnost za formiranje Apelacionog suda BiH zbog primjedbi na buduću nadležnost ove institucije.

Ministarstvo pravde BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH podržavaju formiranje Apelacionog suda BiH, koji bi bio posebna institucija a radio bi na žalbama na presude i odluke Suda BiH.

Predsjednica Suda BiH i još neki pravnici smatraju da bi osnivanje takvog Apelacionog suda BiH bilo “ekonomski neisplativo“, pa predlažu formiranje Vrhovnog suda BiH koji bi pomogao da se formira “jedinstvena piramidalna struktura pravosuđa”, a što bi doprinijelo jednakosti građana pred zakonom.

Međutim, u Republici Srpskoj zauzeli su stav da neće podržati formiranje Vrhovnog suda BiH.

Dok se iznose različita mišljenja i nema saglasnosti za formiranje Apelacionog suda BiH, a što je uslov za usvajanje Strategije za reformu sektora pravde, Evropska komisija je blokirala sredstva koja su bila pomoć za procesuiranje ratnih zločina u pravosudnim institucijama kako na državnom, tako i na entitetskom nivou.

Direktor za Zapadni Balkan Evropske komisije Jean-Eric Paquet poručio je da sredstva neće biti uplaćena dok se ne usvoji Strategija za reformu sektora pravde.

Višestruka blokada

Osnivanje Apelacionog suda podržano je još prije oko 30 mjeseci na sastancima Strukturalnog dijaloga za reformu pravosuđa na kojem su bili prisutni kako predstavnici pravosudnih institucija, ministarstava pravde, tako i međunarodnih organizacija.

Predstavnici iz Republike Srpske su smatrali da će biti ispoštovani svi njihovi principi, ali, kako tvrde, nisu, i zbog toga su blokirali uspostavljanje Apelacionog suda BiH.

Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović kazao je da će dati saglasnost kada se ukine nadležnost državnog pravosuđa da može “po svom nahođenju preuzimati predmete iz nadležnosti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH”.

U Ministarstvu pravde BiH, kao i u Evropskoj komisiji, smatraju da ta nadležnost ne treba biti ukinuta, već precizirana, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe i jasno definisalo u kojim slučajevima neki predmeti mogu biti prebačeni sa entitetskog na državni nivo.

Paquet smatra da preciziranje nadležnosti ne može kočiti formiranje Apelacionog suda BiH.

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kaže da je spremna za razgovore o formiranju Apelacionog suda BiH, ali smatra da bi takav potez bio “ekonomski neopravdan”.

“Formiranje suda koji bi služio isključivo kao sud druge ili treće instance za odluke Suda BiH, teško je ekonomski opravdati jer bi to značilo novi budžet, infrastrukturu, administraciju, osoblje i sve službe podrške koje ima Sud BiH”, kaže Kreso, ističući da Apelacioni sud ne bi trebao biti privremeno rješenje pred formiranje Vrhovnog suda.

Ona pojašnjava da ne dovodi u pitanje postojanje i ustavni položaj entitetskih vrhovnih sudova, već se pita zašto uz njih ne bi postojao i Vrhovni sud BiH.

S njom se slaže i pravnik Dennis Gratz, ističući da je Vrhovni sud BiH vrh strukture pravosuđa kojem bi se trebalo težiti.

Ipak, Kasipović tvrdi da Republika Srpska “nikada neće prihvatiti osnivanje Vrhovnog suda BiH”.

“Na formiranje Vrhovnog suda BiH stavljena je tačka. Smatramo da ne postoji ni jedan razlog za uspostavljanje Vrhovnog suda. O čemu bi odlučivao Vrhovni sud BiH ako u entitetima postoje vrhovni sudovi”, kaže Kasipović.

Prema njegovim riječima, osnivanjem takvog suda bila bi poremećena organizacija i nadležnost pravosudnih institucija u entitetima, a vjerovatno bi postao upitnim opstanak entitetskih vrhovnih sudova.

Uzaludna upozorenja

Zbog neformiranja Apelacionog suda nije usvojena Strategija za reformu sektora pravde i samim time nije uplaćena druga tranša sredstva za pomoć pri procesuiranju ratnih zločina. Od prve tranše sredstava Evropske unije zaposleno je 142 tužilaca, sudija, stručnih saradnika i administrativnih radnika.

Neuplaćivanjem sredstava određeni broj tužilaca ostao je bez plata, a pojedinim stručnim saradnicima su raskinuti ugovori o radu, a nedostaje novca i za finansiranje dolaska svjedoka.

Kada se pojavila mogućnost kašnjenja, u Evropskoj komisiji kažu da su više puta davali pisana, ali i usmena upozorenja.

“Nije mi jasno zbog čega se ovo događa. Na Strukturalnom dijalogu smo razgovarali i svi učesnici su podržali osnivanje Apelacionog suda”, pita se Milorad Novković, predsjednik Nadzornog odbora za provođenje Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

On očekuje da će se situacija ubrzo riješiti, jer u protivnom neće doći do obustave samo sredstava za procesuiranje ratnih zločina, već i 16 miliona eura za rekonstrukciju sudova.

“Očekujem da će razum pobijediti”, kaže Novković.

I Kasipović se nada da će se naći kompromisno rješenje na sastanku koji planira održati sa ministrima pravde BiH, Federacije i Pravosudne komisije Brčko Distrikta.

Uprkos tome, Gratz strahuje da će rukovodstvo Republike Srpske iskoristiti insistiranje Evropske komisije na Apelacionom sudu kako bi osigurali popuštanja na drugim pitanjima.

“Republika Srpska može izabrati dva puta i u oba će izići kao pobjednik. Jedan je da blokadom slabe pravosudne institucije BiH, a drugi je da prihvate neku blagu formu Apelacionog suda, što im je opet pobjeda jer će ih hvaliti da su kao pregovarači spremni na kompromise”, zaključuje Gratz.

(Birn)