Podignut krst na Zlatištu iznad Sarajeva

Na lokalitetu Zlatište iznad Sarajeva, gdje je tokom rata bila linija fronta, jutros je osvanuo veliki krst, javljaju bh. mediji.

Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić kazao je agenciji Srna da je krst podignut “kao znak sjećanja na više od 6.500 ubijenih sarajevskih Srba”.

Sa Zlatišta, dijela planine Trebević tokom četverogodišnje opsade Sarajeva vojska Radovana Karadžića i Ratka Mladića snajperskom ili mitraljeskom vatrom, te teškim naoružanjem ubili i ranili brojne civile u gradu.

Građani Sarajeva smatraju da bi obilježje na tom mjestu predstavljalo spomenik ubicama, a ne žrtvama.

Komisija za državnu imovinu je 2012. godine skinula zabranu raspolaganja ovom lokacijom, koju je 2000. godine utvrdio bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown.

Upozorenje Inzka

Odluka o zabrani je podrazumijevala zabranu prodaje, otuđenja i korištenja tog zemljišta, sve do usvajanja zakona kojim će biti utvrđen vlasnik.

Odmah nakon te odluke, na adresu Komisije stiglo je pismo visokog predstavnika Valentina Inzka, u kojem se tražilo da ona bude preispitana.

Uz to, Inzko je u svom pismu upozorio i da su u vezi s tom lokacijom već ranije vođene burne polemike u bh. javnosti te da je i međunarodna zajednica morala intervenirati.

Bh. mediji su pisali da je na Zlatištu 1.095.611 metara kvadratnih zemljišta u vlasništvu države.

Komisija je na jednoj od vrlo kontroverznih sjednica donijela odluku da se ta parcela dodijeli RS.

CentralnoGrijanje

Sjednica je završena uz buru negodovanja bošnjačkih predstavnika.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva kazao je za agenciju Patriju da je iznenađen i zatečen.

“To je očito jedna u nizu provokacija, nemjera da oni realizuju ono što su naumili. Da na Zlatištu postave taj krst i to spomen obilježje na mjesto sa kojeg su mnogi nevini građani Sarajeva ubijani, između ostalog i veliki broj djece. Ta provokacija ne bi trebala proći. To prije svega je državno zemljište, koliko ja znam, i mislim da bi nadležni trebali da učine sve u ovom slučaju kako se to ne bi održalo”, kazao je Grabovica.

Kako je kazao Grabovica, lažima i izmišljotinama nastoji se pod svaku cijenu izjednačiti žrtva sa agesorima i zločincima i to je namjera sve vrijeme.

Priča oko krsta na Zlatištu bila je aktuelizirana i tokom mjeseca juna, kada je reagirao i Ured visokog predstavnika u BiH i kako je tada saopćeno “vjerski simboli ne smiju se koristiti da bi se namjerno inicirala međuetnička napetost”.

Privremeno rješenje

Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamentarne skupštine BiH kazao je u nedjelju:

“Ovo je privremeno rješenje, s obzirom da postoji inicijativa velikog broja građana, nevladinih organizacija i dijaspore da se na ovom lokalitetu izgrade crkva, krst i spomenik koji će ukazivati na sve strahote koje je srpski narod u Sarajevu prošao od 1992. do 1995. godine”, rekao je Košarac Srni.

Prema njegovim riječima, kako će postavljanje krsta “na Zlatištu doživjeti političko Sarajevo i OHR – njihov je problem.”

Približna dimenzija krsta, obojenog u bijelu boju, je 10 sa četiri metra. Krst se vidi sa Skenderije i iz drugih dijelova centra Sarajeva.

Izvor: Al Jazeera i agencije