Plenum građana ne može formirati vladu

Građani BiH odlučili su na miran način putem dijaloga uzeti stvar u svoje ruke i pokušati ponuditi rješenja koja će voditi u pravcu formiranja ekspertnih vlada i promjeni stanja u državi. U nekoliko gradova Federacije BiH organizovani su plenumi građana.

Po definiciji, plenum je skupština svih članova neke grupe. To je javni prostor za raspravu, bez zabrana i bez hijerarhije učesnika, na kojem se donose odluke. Svi koji to žele učestvuju. Jedna osoba ima jedan glas.

“Stepen demokratije u jednom društvu se zapravo i pokazuje po tome koliko je civilni sektor organizovan, jer on je onaj korektor prema institucijama vlasti u svakom demokratksom društvu”, ističe profesor ustavnog prava Kasim Trnka.

Odluke se na plenumu donose većinskom osnovom, dakle, glasa se za ili protiv, dok suzdržanih glasova nema.

CentralnoGrijanje

Govoreći o ovlastima plenuma i dejstvu njegovih odluka, profesor Trnka ističe da one imaju težinu u demoktratskom smislu, jer su došle kao spontani izraz volje građana.

“Definitivno nemaju legitimitet da bi mogli donositi određene odluke, recimo, formirati vladu”, naglašava profesor Trnka, te dodaje da vlade mogu formirati isključivo parlamentarna tijela po unaprijed utvrđenim procedurama. Plenumi, međutim, mogu isticati svoje zahtjeve, u pogledu karaktera te vlade i njenog sastava.

“To ne može zamijeniti institucije vlasti BiH, jer kad bi napustili ustav, kad bi napustili institucije vlasti BiH i demokratske procedure, upali bi u definitivnu anarhiju. Tu se više ne bi znalo ni ko pije, ni ko plaća”, upozorava Trnka.

(Vijesti.ba)