Pandemija spušta liniju siromaštva u BiH

Pandemija spušta liniju siromaštva u BiH

RSD Sloboda

Za samo šest radnih dana, od 27. jula do 3. avgusta ove godine broj zaposlenih u Federaciji je manji za tačno 1.658 ljudi, objavila je Porezna uprava ovog entiteta.

Posljedice širenja korona virusa osjeća gotovo svaki mali čovjek u Bosni i Hercegovini (BiH), kaže poljoprivrednica Azra Ogrić, koja godinama prodaje vlastite proizvode, na proširenju uz magistralni put Doboj – Teslić, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

RMU Banovići

“Slabija je prodaja, kako je ova korona. Osjetili smo dobro ovu krizu, ne ide kako je išlo. Kupovali su i naši domaći i oni koji dođu iz dijaspore. Sad nema ni naših ni ovih dijaspore. Naiđe neko, kupi nešto sitno, kažu nemaju para. Veliki manjak. A uz to, narod je sebi posijao, prepao se ove korone”, ističe Azra Ogrić

Azra Salihagić iz Bihaća izrađuje i prodaje suvenire. I ona sada ostvaruje znatno umanjeni prihod.

“Nekada je bilo dobro ali sada, bude dana kada niko ne priđe. Ranije se moglo raditi i bilo je inspiracije. Sada nema. Za prošli vikend dolazila je grupa turista iz više gradova u BiH. Niko ništa nije kupio”, kaže Azra Salihagić.

Goraždanin inicijala J.H. koji ne želi da se objave njegovi lični podaci jer se nada povratku na posao, priča za RSE da je nakon jedanaest godina staža, ostao bez posla, kako je obrazloženo u njegovoj firmi, zbog “ekonomskih, tehničkih i organizacionih razloga.

O tome kako se osjeća, kaže: “Ostati bez posla u jeku pandemije korona virusa i svakodnevnih poskupljenja nije nimalo jednostavno. Teško je je, jer pored redovnih troškova života, novac je potreban da se nešto kupi, da se izađe u grad. … nije jednostavno, ali boriću se. Nadam se da će biti posla jer ja sam radio pošteno, nisam firmi nanio nikakvu štetu ili napravio neki problem, vrijedan sam radnik. Godine rada su iza mene, nisam neko neozbiljan ko je tek došao da radi”.

Za samo šest radnih dana, od 27. jula do 3. avgusta ove godine broj zaposlenih u Federaciji je manji za tačno 1.658 ljudi, objavila je Porezna uprava ovog entiteta.

Do smanjenja broja zaposlenih došlo je u različitim djelatnostima, a najviše u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, trgovini, obrazovanju.

Mersiha Beširović, predsjednica Samostalnog sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH smatra da su upravo radnici u ovom sektoru najpogođeniji krizom. Kako kaže, oni su, pored ostalog direktno izloženi virusu.

“Ovi radnici plaćaju najveći ceh zbog ekonomske situacije koju je donijelo širenje korona virusa. Među mjerama koje nadležni donose ni jedna nije direktna pomoć radnicima. Tim mjerama se prije svega želi spasiti biznis, kapital. To u konačnici čuva radna mjesta ali ipak, ni mjera koja podrazumijeva plaćanje doprinosa i poreza na plaću, nije predvidjela obaveza poslodavca da obećano zaista isplati. To je ono što vidimo svakodnevno u ovom sektoru pored toga što se zatvaraju objekti kao što su hoteli a plaće su drastično smanjene odnosu na one prije pandemije”, kaže Beširević.

Radnici u sivoj zoni najveći gubitnici
Prema postojećim procjenama do sada je u BiH od početka pandemije COVID-19, posao izgubilo oko 32 hiljade formalno zaposlenih, devet hiljada u Republici Srpskoj a 23 hiljade u Federaciji BiH, ističe Žarko Papić, ekonomski analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI).

“Najveći gubitnici su oni koji nisu formalno zaposleni, oni što rade u sivoj zoni a koji su sada bez posla – građevinski radnici, masa radnika u ugostiteljstvu i turizmu. To znači da je mnogo više onih koji su ostali bez posla i prihoda od 32 000 ljudi. To će znatno uticati na porast siromaštva”, kaže Papić i dodaje:

“Uz nedovoljne i slabe mere za spas privrede u oba entiteta a koje pored ostalog, sa velikim zakašnjenjem pokrivaju minimalac radnika u nekim sektorima, kao što je ugostiteljstvo, neće mnogo promeniti situaciju, jer, neko ko je ranije zarađivao 600 – do 700 KM (300 do 350 eura) sada će primati 400 KM (200 eura). Ako ima familiju, to znači da su svi zajedno ispod apsolutne linije siromaštva.”

Taj napor da se zadrže radna mjesta, tvrdi Papić, istovremeno proizvodi siromaštvo.

“Ljudi primaju mnogo manje novca, manje se troši i tu se krug zatvara. Manja je prozvodnja, manja je potrošnja i tako se ulazi u spiralu siromaštva. Sistem socijalne zaštite ni u snu ne može izdržati taj udar i moram reći da će se uskoro u velikim problemima naći i penzioni fond”, smatra Papić.

On podsjeća na procjenu Svjetske banke da će oko 20 posto stanovnika BiH do kraja godine biti ispod linije siromaštva koja iznosi 270 KM (oko 135 eura) mjesečno za odraslu osobu.

“Mislim da će i tu situacija biti mnogo gora. U okviru projekta Delegacije EU i UNICEF-a, koju je radilo više stručnjaka a provodio IBHI, već prije nekoliko godina je rečeno da je ispod linije siromaštva bilo 23 posto građana. Na to treba dodati negativne efekte korone. Kad se sagleda sve to, Bosnu i Hercegovinu očekuje eksplozija siromaštva”, naglašava Žarko Papić.

Veliki potresi se dešavaju u bh. privredi, smatra ekonomski analitičar iz Banjaluke, Zoran Pavlović.

On ističe da je BiH bila u fazi da preživljava na račun poslovne saradnje sa zemljama u Evropi, na račun doznaka iz inostranstva odnosno od dijaspore, i turizma koji se počeo razvijati.

“Sve je to sada urušeno ili dovedeno pod znak pitanja. Mikro biznisi, koji su davali šanse ljudima za preživljavanje su posebno ugroženi. Sve govori kako možemo očekivati da će se veliki broj građana približiti stanju socijalne ugroženosti. BiH nema fondove koji bi poslužili za podršku malim, srednjim ali i velikim preduzećima kao što nema strategije koja bi govorila šta treba činiti paralelno s potezima koji se poduzimaju za zaštitu zdravlja građana. Kao što imamo krizne štabove za koronu, tako bi trebali imati i krizne štabove za privredu. Nažalost, bh. dužnosnici na pozicijama na kojim se nalaze, nisu kapaciteta da to shvate i urade”, kaže Pavlović.

Prema njegovom mišljenju, “sada smo u poziciji da o ekonomiji niko ne vodi računa, da su troškovi života nešto veći jer dolazi sve manje robe posebno one jeftinije, definitivno se smanjuje potrošnja a posebno trajnih dobara, kao što su automobili ili stanovi”,piše Fokus.

“Kada se sagleda ukupna situacija, mogu reći da Bosna i Hercegovina klizi prema siromaštvu, i to vrlo ozbiljno“, naglašava Pavlović.

U izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19” procjenjuje se da će potrošnja u BiH pasti za 3,5 do 6,7 procenata što će dovesti do povećanja siromaštva u 2020. godini, posebno među radnicima.

“Prije pandemije, siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo je oko devet procenata. Međutim, ta će se stopa vjerovatno povećati između 11 i 15 procenata. Zabrinjavajuće je da preko 60 procenata onih koji će vjerovatno postati siromašni zbog COVID-19 krize, trenutno nije obuhvaćeno nikakvim programom socijalne zaštite”, navodi se u dokumentu Svjetske banke.

Radio Slobodna Evropa