Otkrijte kojoj generaciji pripadate i da li je vaša najbolja!

Pripadnici generacije veterana poštuju autoritete i disciplinu, ”bejbi bumovci” vole da sastanče po kafanama, pripadnici generacije X su buntovnici koji ne slušaju nego naređuju, a milenijumske su ambiciozni timski igrači.

– Eh, kako je nekada bilo. Znao se red, poštovali su se stariji… Sad je sve nekako naopako!

Sigurni smo da ste ovu rečenicu, bar jednom u životu imali prilike da čujete. I da je, pritom, nekako obavezno izašla iz usta vašeg oca ili dede.

Ne znamo šta ste u trenutku kada ste je čuli pomislili, ali jedno je sigurno: “Dobro je neko odozgo smislio kad je “uredio” da nema povratka unazad, te da ne možete da vidite kako su se nekad ponašali isti ti očevi i dede koji su vam kasnije solili pamet.

Nepisano je pravilo da generacije koje su “prošle svoje” kritikuju one čije vrijeme tek dolazi zaboravljajući kakvim su sve porocima i ispadima kao mladi bili skloni.

Neki to zovu “sukob generacija”, a mi vam ovom prilikom prenosimo sva pisana i nepisana pravila kojih se drže generacije koje trenutno naseljavaju planetu. Sociolozi su ih prema rođenju podijelili na: veterane, bejbi bum, generaciju X, Y i Z.

Vama ostaje samo da se pronađete u jednoj od njih i da objektivno procijenite koja je najbolja.

Veterani

(1922-1945)

Osnovne vrijednosti takozvane generacije veterana čiji su pripadnici rođeni u dekadama koje su obilježili ekonomska kriza i Drugi svjetski rat (između 1922. i 1945.) su: poštovanje autoriteta, i pridržavanje pravilima i disciplini. Njihova društvena aktivnost odvijala se putem telefona sa čuvenim rotirajućim brojčanicima, memoa ili starim dobrim načinom zvanim – “licem u lice”.

Interaktivni stil ove generacije je – individualizam. U prevodu, njima nisu od ruke išle tehnike komunikacije koje će razraditi njihovi sinovi i unuci. Mnogo bolje su se snalazili oslanjajući se “u se i u svoje kljuse”. Kažu da je ovakva disciplinovanost proizvod toga što su svijetom u kojem su odrastali upravljale “velike vođe” i da su naučeni da trpe i slušaju.

I kao što nam penzioner Milorad Bošković (75) potvrđuje:

– Kad sam ja išao u školu, pa kad mi profesor lupi šljagu, reč nije smela da se kaže, a danas gledam na tim vašim “sokoćalima”, motorima ulaze na čas! U tramvaju se ustajalo starijima, sa devojkama smo se nalazili na igrankama, a ne na tim vašim kompjuterima… Ocu i partiji nisi smeo da kažeš “ne”, a u krevet se išlo do devet uveče.

Bejbi bum generacija

(1946-1964)

Iako su rođeni nakon Drugog svjetskog rata (između 1946. i 1964.), u opštoj atmosferi siromaštva, osnovne vrijednosti ove generacije su optimizam i angažovanost. Ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da poslije rata možda nije bilo para, ali je bilo nade!

Muškarci iz generacije veterana ostavili su puške našli srodne žene, koje su se mahom posvetile domaćinstvu i nastao je pravi bejbi bum!

Društvenu aktivnost “bejbi bumera” najbolje definiše rečenica “ostanimo u kontaktu telefonom” uz obavezni dodatak – “zovite me u bilo koje doba dana”.

Njihov interaktivni stil je – timska igra. Oni jednostavno obožavaju da održavaju sastanke!

Otud ćete pripadnike ove generacije i danas (kada su društvene mreže na sasvim drugačiji način povezale svijet) zateći kako sastanče u “Proljeću”, “Pod lipom” ili Gradskoj kafani.

Idoli ove generacije su: Bitlsi, Bob Dilan, Rolingstonsi, književnik Alen Ginzberg i borba za seksualno oslobađanje i građansku slobodu. Interesuju ih misticizam, nove religije i egzotični opijati.

Generacija X

(1965-1980)

CentralnoGrijanje

Pripadnici generacije X rođeni između 1965. i 1980. odrastali su u atmosferi opšte dekadencije, ali i polarizacije oličene u sukobu istoka i zapada. Ime im je dao fotograf Robert Kapa, čuven po svojim foto-esejima opisujući ovu generaciju kao “nešto još uvijek nepoznato“!

Rastrzana između tradicionalizma (koji su im nametnuli roditelji) i novih (prilično progresivnih) kretanja ova generacija u mnogo čemu je ostala “na pola puta”.

Tipični predstavnici generacije X su – nezreli muškarci koji nikako ne žele da odrastu i žene koje su sve uspješnije u svom poslu, te nemaju slobodnog vremena ni za sebe ni za svoju porodicu.

Pripadnike ove generacije zovu i “MTV poklonicima”. Oni se dive stvaralaštvu Kventina Tarantina i Stivena Soderberga, slušaju metal, pank, u nešto “blažoj” varijani novi talas, sint-pop, grandž i angažovani hip-hop. Više vole “živu svirku” od nelegalno skinute muzike, sjećaju se kaseta, a veći dio vremena proveli su slušajući CD-ove. Interesuje ih sve što se tiče teme disfunkcionalne porodice, diskutabilne seksualne orijentacije, korišćenja “modernih” narkotika i tehnologija, školskog nasilja i toga kako miran otići na HIV testiranje.

Osnovne vrijednosti ove generacije su skepticizam, zabava i neformalnost. Njihova društvena aktivnost odvija se putem mobilnih telefona što u prevodu znači “zovi me samo na poslu”.

Interaktivni stil ove generacije je – preduzetništvo. Dakle, među njima ima najviše onih sklonih upravljanju, a daleko manje onih koji su spremni da slušaju ili se “ne daj bože” povinuju!

Milenijumska Y generacija

(1981-2001)

Černobil, raspad komunizma, ekspanzija AIDS-a, ratovi na Balkanu, u Iraku, Avganistanu, drastično ubrzan razvoj tehnologije… Ovako otprilike izgleda atmosfera u kojoj je rasla generacija Y.

Naziv su jednostavno dobili nasljeđujući generaciju X (po abecedi). Njihova društvena aktivnost odvija se preko Interneta, telefona sa kamerama, mejlova. Sve koriste u isto vrijeme, a multitasking im je “prirodno stanje stvari”.

Baš kao i život u virtuelnom svijetu. Tehnologija im je do te mjere sastavni dio života da im je za kratko vrijeme postala nužno sredstvo komunikacije. Gledaju satelitsku televiziju, čitaju elektronske medije i isključivo nagrađene književnike, gledaju aktuelne (mahom 3D) filmove, igraju counter strike, i slušaju instant hitove koje su nezakonito skinuli sa neta, bez vezivanja za filmske ili muzičke idole (kao što su to činili njihovi roditelji).

Interaktivni stil im je – participativni. Dakle, za razliku od prethodne generacije, oni su skloniji timskoj igri i svjesni su toga da su uvijek samo deo igre, a ne centar svijeta.

Pripadnici ove generacije hoće sve sada i odmah! Karakteriše ih visoki stepen konzumerizma, visoko obrazovanje i sjajno poznavanje tehnologije. Interesantno je, međutim, da njihova ovisnost o tehnologiju nimalo ne umanjuje njihovu sposobnost komunikacije.

Zabrinuti su zbog svjetskog terorizma, prenaseljenosti planete, opšte finansijske krize. Religiozniji su od svojih roditelja, ali su im brakovi neuspješniji.

Razlog je jednostavan – srljaju u veze, jer nemaju strpljenja za traženje idealne srodne duše.

Z generacija

(2001 – ?)

Još uvijek su nepoznati podaci o osnovnim vrijednostima i društvenim aktivnostima ove generacije. Ono što se zna jeste njihov interaktivni stil. On je opisan kao “digitalni urođenici”.

Činjenice o Z generaciji temelje se samo na pretpostavkama, a kakva će ova generacija zapravo biti saznaćemo tek za desetak godina kada postanu zrela radna snaga.

U ovom tekstu nećete pročitati utopije tipa kako će sa ovom generacijom konačno stići vrijeme brisanja polnih, rasnih i kulturnih predrasuda…

Ipak smo mi generacija koja mora da ih kritikuje. Došao je red i na nas!

(Telegraf)