Mirnes Ajanović: Članovi Predsjedništva BiH su politički manekeni i paraziti

Članovi Predsjedništva BiH su politički manekeni i paraziti. Potpuno su nebitni za građane. Ta funkcija nema nikakvu moć. Nju posjeduju zakonodavna tijela, odnosno parlamenti, istakao je predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović, gostujući u emisiji “Specijal – Izbori 2014”, koju vodi i uređuje Sanjin Bećiragić.

“Šta su do sada uradili članovi Predsjedništva BiH? Oni nemaju moć ni da donesu odluku o svom budžetu. Mi se bavimo pitanjem ko će biti član Predsjedništva, a on je potpuno nebitan za egzistenciju građana. Gubimo vrijeme na raspravi o nečemu što je gotovo nebitno. Mogu komotno na ‘eci, peci, pec’ da ih izaberu. Bitno je ko će činiti zakonodavna tijela i ko će natjerati ostale da rade u interesu građana”, upozorava Ajanović.

BOSS nema favorite kada su u pitanju kandidati za članove Predsjedništva. Članovi ove stranke glasaće po svojoj želji, a Ajanović potcrtava da će izaći na izbore.

“Obaveza je glasati. Ako se ne glasa, onda se glasa za istog”, navodi on.

Priču o ustavnim promjenama smatra apsurdnom.

“Toliko nam poturaju da je potrebno napraviti preustroj Federacije BiH, kantona, države… U takvom sistemu živimo 20 godina. Valjda je suština obaveze svih političara obezbijediti plate, penzije, zdravstveno osiguranje, socijalnu zaštitu. Prema mom mišljenju, uopšte ne treba razgovarati o tome. Ispunimo uslove presude ‘Sejdić – Finci’, jer smo o dužni po zahtjevu EU. Ostalo ništa nismo dužni, već trebamo raditi na način da mijenjamo zakone”, dodaje Ajanović.

Kandidat je za zastupnika u Skupštini TK, međutim, cilj mu je da postanete delegat u Domu naroda FBiH.

“Ta funkcija jača je od zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Odluka nije bila matematički ili politički proračunata, nego emotivno obavezna. Nikada nisam bio kandidat za Skupštinu TK, išao sam na više nivoe, ali tokom februarskih protesta, kada niko nije mogao spriječiti revolt građana zbog svega što je značila nemoralna politika vladajuće stranke, politička trgovina, nemoralne interesne koalicije i slično, izašao sam pred građane, došao pred vrata zgrade TK, razgovarao sa njima i niko mi ništa nije uradio”, dodaje Ajanović.

Kao zastupnik u kantonalnoj Skupštini i delegt u Domu naroda, ističe, može uticati na političke odluke u FBiH. To je, tvrdi, njegova politička obaveza prema ljudima koji su bili pred Vladom TK.

“BOSS je sada dio vlasti u Gradskom vijeću Tuzle. Napravili smo jedinstvo pozicije i opozicije, savršeno i transparentno radimo. Uspio sam napraviti da taj parlament ne zavisi od mene i cilj mi je da napravim da niti jedan parlament ne zavisi od neke ličnosti”, poručuje Ajanović.

Sistem koji je BOSS napravio u Gradskom vijeću želi prenijeti na više nivoe vlast.

“Bili smo opozicija 18 godina, posljednje dvije smo u vlasti. Moja lična želja je ostati u Vijeću, jer nemam ni materijalni, niti određenu vrstu političkog izazova. No, imam obavezu da, ukoliko uđem u Skupštinu TK i Dom naroda Parmalenta FBiH, natjerati kolege da rade”, naglašava Ajanović.

Upozorava da je na političkoj sceni anarhija umjesto demokratije.

“Sada ni političke stranke ne utiču na donošenje odluka, nego vlast imaju stranački kandidati. To je anarhija, jer u slučaju demokratije, zna se ko je odgovoran. Dakle, ako politička stranka ne smijeni pojedinca koji ne radi u interesu građana, onda odgovara politička stranka”, mišljenja je Ajanović.

Govorio je i o problemu apstinencije u BiH. Zašto se u javnosti stvorila atmosfera da je moderno ne glasati.

“Na izbore ne izlazi 60 posto glasačkog tijela. Vladajuće stranke imaju na desetine interesno vezanih birača. Njima je cilj da nezadovoljni, obespravljeni, razočarani građani ne izađu na izbore”, navodi Ajanović.

CentralnoGrijanje

U BiH, dodaje, postala je praksa da što su političari gori, ljudi sve koriste pravo glasa.

“Nesuprotstavljanje glasačkoj mašineriji vladajućih stranaka znači indirektno glasanje za njih. Ljudima se šalje poruka da ne izlaze na izbore i to je smišljena kampanja, da bi isti ostali na vlasti”, pojašnjava Ajanović.

Apsurdno je vjerovati predizbornim obećanjima, jer raditi treba između izbornih kampanja. Taj rad treba biti razlog zašto će građani podržati neku političku opciju.

Govorio je i o radu nevladinog sektora u BiH. Zašto nevladine organizacije ne motivišu građane da izlaze na izbore, zašto ćute? Ajanović tvrdi da postoji određeni broj koji radni. No, problem je što taj rad zbog medijskog embarga javnosti ne mogu predstaviti.

“Često rade između četiri zida. No, vjerujem da će arhiva njihovog rada u budućnosti dati rezultate”, dodaje Ajanović.

Zaustaviti 60 posto mladih ljudi koji žele napustiti BiH moguće je ukoliko se medijski prostor otvori kako bi mogli putem nevladinog sektora djelovati između političkih kampanja, te da mogu čuti druge političke opcije koje nemaju isti stav kao vladajuće stranke.

Na upit šta konkretno zamjera aktuelnoj vlasti, odgovara: “Pravili su da budu što gori da bi građane otjerali od izbora, a kako bi ostali na funkciji”.

Zašto BOSS nije u koaliciji sa drugim strankama?

“Valja preuzeti predizbornu hipoteku svih ostalih stranaka, a to ne želimo. Nemoral je postao vrlina. Imamo situaciju da ljudi koji su ukrali mandat svojoj političkoj stranci, umjesto da taj mandat vrate, oni izlaze na izbore i suprotstavljaju se toj političkoj partiji. To je slučaj sa jednim članom Predsjedništva BiH. Je li to moralno uraditi svojim kolegama i biračima? Zašto nije izašao kao samostalni kandidat, pa uzeo mandat?”, pita se Ajanović.

Tvrdi da međunarodnoj zajednici odgovara neuređeno stanje u BiH.

“Postoje tu brojni mešetari, koji zbog krize mogu manipulisati svima i ostvarivati svoje interese”, upozorava predsjednik BOSS-a.

Između ostalog, komentarisao je i slučaj “Čaušević”. Kako je u jednoj pravnoj državi moguće da se na slobodu pusti čovjek, bivši direktor UIO BiH Kemal Čaušević, za koje Tužilaštvo tvrdi da je ključni svjedok u pljački vrijednoj više od dvije milijarde maraka, a da pri tome nisu uhapšene osobe za koje se sumnja da su bili njegovi nalagodavci?

“On je slobodan pod uslovima ograničenja kretanja. Postoji pravna norma koja omogućava Tužilaštvu da ukoliko osumnjičeni želi da sarađuje sa ovom pravosudnom institucijom, procesno je ovo moguće. No, problem je kako do sada nije došlo do hapšenja nalogodavaca? Zato što su to ljudi koji odlučuju o svemu, pa i načinu rada Tužilaštva”, upozorava Ajanović.

Kompletnu emisiju možete pogledati na linku : http://www.tv1.ba/index.php?news=18576

(Vijesti.ba)