Libija: Poslije Gadafija propast

Libija je u velikoj ekonomskoj krizi zbog zatvaranja glavnih naftnih polja. Država nema osnovne prihode tri godine poslije rušenja vođe Moamera el Gadafija 2011.

Na istoku Libije su od jula prošle godine blokirane glavna naftna polja, što je dovelo do pada proizvodnje na 250.000 barela nafte dnevno, dok je ranije proizvodnja bila 1,5 miliona barela dnevno.

Poslije deblokade polja El Harara na jugu, proizvodnja je početkom ove godine porasla na 570.000 barela dnevno, ali je posljednjih sedmica ponovo opala jer su pobunjenici blokirali drugu platformu na jugozapadu Libije.

“Naftna kriza je duboko ugrozila privredu jer je znatno smanjila državne resurse”, rekao je Ahmed Belras Ali, predstavnik libijske berze. Prema njegovim riječima nastala je atmosfera straha u poslovnim krugovima što utiče i na berzanske investicije. Zbog političke nestabilnosti i sve veće nesigurnije, strani investitori strahuju da dođu u Libiju.

Naftna proizvodnja donosi 95 posto prihoda države i čini 98 posto izvoza Libije, prenosi B92.net.

CentralnoGrijanje

Po procjenama Ministarstva nafte i Svetske banke, Libija je samo od jula 2013. godine izgubila više od 10 milijardi dolara.

Premijer Ali Zeidan nedavno je izjavio da je Libija u ekonomskoj krizi i da će vlada imati teškoće da isplaćuje plate kako je bilo planirano budžetom za ovu godinu.

Ekonomisti smatraju da će Libiji biti potrebno mnogo vremena da riješi krizu, a i kada je riješi, imaće tehničke i logističke probleme, kao i teškoće da vrati povjerenje kupaca.

Svjetska banka je navela da je Libija 2013. godine imala deficit od pet posto bruto-domaćeg proizvoda (BDP), a za ovu godinu procjenjuje da će biti četiri posto. Država je zato morala lani da potroši između deset i 13 milijardi dolara svojih deviznih rezervi.

(B92)