Lagumdžija: Aktuelna vlast u Srbiji razumije da je budućnost regije u saradnji

Tokom posjete zvaničnom Beogradu, pokušali smo vidjeti koji su to projekti s kojima bi Srbija i BiH mogle zajedno nastupiti na konferenciji u Berlinu. Postoje projekti koje već imamo sa Crnom Gorom, Albanijom i Makedonijom, a razgovarali smo o projektima koji mogu dati novi zamah u saradnji dvaju zemalja, istakao je u intervjuu za TV1 ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.

TV1: Vratili ste se iz Beograda, imali ste sastanke sa Aleksandrom Vučićem i te Ivicom Dačićem i Rasimom Ljajićem, a fokus je bio na Konferenciji u Zapadnom Balkanu koja će biti održana 28. augusta u Berlinu. Sa kakvim očekivanjima Srbija i BiH idu u Njemačku i imate li već konkretne i usaglašene regionalne projekte?

LAGUMDŽIJA: Ovo je nastavak Solunske konferencije od prije tri mjeseca, a kada je otvoren proces u kojem je najavljena spremnost EU da otvori posebnu liniju srestava od milijardu eura direktno iz Evropske komisije i nekih 10 milijardi eura iz različitih međunarodnih finansijskih institucija za potrebe onih projekata na kojima sarađuje šest zemalja Zapadnog Balkana. To se odnosi, prije svega, na vladavinu prava i na upravljanje ekonomskim reformama, ali se tu zahtjevaju konkretni projekti i to, prije svega, koji znače ekonomski razvoj i povezivanje zemalja kroz zajedničko djelovanje. Šanse se otvaraju o segmentima saobraćaja i komunikacija, infrastrukturnih, te energetskih, kao i projekte iz domena poljoprivrede, građevinarstva, te formiranja firmi koje mogu zajedno da nastupaju. Dakle, projekti koji podrazumjevaju da zemlje regije sarađuju i u mjeri u kojoj budemo sarađivali na raspolaganju su nam i sredstva. Nakon Soluna, imali smo sastanak i u Kotoru, na kome je učestvovao i komesar za proširenje EU Stefan File i tada je najavljen sastanak u Berlinu za 28. august. Pokušali smo vidjeti koji su to projekti s kojima bi Srbija i BiH mogle zajedno nastupiti. Postoje projekti koje već imamo sa Crnom Gorom, Albanijom i Makedonijom, a kao što je Jadransko – jonski koridor. Kada su BiH i Srbija u pitanju, razgovarali smo o projektu koji može dati novi zamah u saradnji u ovom dijelu, a to je modernizacija pruge od Sarajeva, preko Zenice do Doboja i onda prema Tuzli, Zvorniku i Beogradu. To bi čitavom tom prostoru BiH dalo novi zrak. Mogli bi računati na povezivanje od zvorničke Glinice do mostarskog Aluminija.

Razgovarali smo i kako da naše rađevinske firme budu prisutnije u Srbiji. Poznato je da će Beograd na vodi biti otvoren kao veliki projekat krajem godine i s Aleksandrom Vučićem sam upravo o tome razgovarao. Veliko je interesovanje kod mojih sagovornika bilo za čudo, kako ga nazivaju, na koridoru 5 C, jer se već priča kako su domaće firme ne izgradile koridor nego su se te firme izgradile. Svi pričaju o tom potezu od Zenice do Tarčina i tom tunelu 1. mart koji na određeni način izgleda kao tunel kroz Montblan. To su velike reference s kojim možemo ići dalje.

TV1: Šta konkretno očekujete od konferencije u Berlinu s obzirom da je na sceni novi pristup EU, a na kojem ste vi često insistirali?

LAGUMDŽIJA: Za nas je to jako važno. Svi moji sagovornici, pa i u javnim nastupima, su govorili o regionalnoj saradnji i posebno insistirali da BiH i Srbija, kao dvije države, sarađuju, da Srbija želi biti faktor stabilnosti i faktor pomaganja BiH da BiH pomogne Srbiji da idemo dalje ka EU. To podrazumjeva da saradnja BiH i Srbije podrazumjeva i saradnju pojedinih pojedinih dijelova, ali da je RS dio BiH, te također da privreda Federacija BiH treba sarađivati sa privredom Srbije i da generalno se pojavljujemo na skupovima kao država. Mislim da u ovoj garnituri koja vodi Srbiju imamo nekoga ko razumije da je budućnost ovih prostora u saradnji. Primjer nam je bila donatorska konferencja u Briselu, koja je pokazala da se stvari u regionu mogu raditi drugačije nego do sada. Svi su vrlo jasno rekli da smo napravili odvojene konferencije dobili bismo neuporedivo manje sredstava. To je poruka da prvo mi u BiH moramo biti ujedinjeni, a onda ujedinjeni i kao regija. Razgovarali smo i o projektu upravljanja riječnim koritima, jer smo već dobili 42 miiona eura sa Srbijom za rad na upravljanju vodama kao prevencija od prirodnih nepogoda. Treba reći da smo tu dobili status kao da smo članica EU. Pozvani smo da budemo članice institucija EU koje se bave prevencijom i upravljanjem prirodnim katastrofama.

CentralnoGrijanje

TV1: Posjetili ste i Kuću cvijeća. Kakva je situacija?

LAGUMDŽIJA: Bilo je logično da boravak u Beogradu okončam posjetom Kući cvijeća. Red je posjetu završiti posjetom predsjedniku svih predsjednika. Danas se vidi šta je za čitav ovaj region, a naročito BiH, značio Josip Broz Tito. To je bio čovjek ispred svog vremena. Uspio je da organizira ovaj prostor na način kako je danas organizirana EU. Da budemo ujedinjeni u različitostima. Tada smo bili najjači. Vjerujem da je vrijeme naše snage pred nama. Pretpostavka za to je da ovdje pobjede snage koje ujedinjavaju. Prvo BiH, a onda i čitav region.

TV1: Nedavno ste na blogu napisali: “Ko ne želi da nam se pridruži u rješavanju problema, neka nam bar ne odmaže. Bez pametovanja i svađanja.” Na koga ste mislili?

LAGUMDŽIJA: Mislio sam na puno pametjakovića koji koriste ovo vrijeme pred izbore i misle da se može dobiti, a možda se i mogu dobiti, glasovi na objašnjavnju šta je sve problem. Na pravljenju problema i tamo gdje ih nema, a da istovremeno ne rade ništa kako bi se makar neki mali problem riješio. Imate jako puno ljudi koji godinama, deceniju, pa i više su na budžetima i na najodgovornijim su državnim funkcijama, od šefa države pa do načelnika i koji za svako rješenje imaju problem, a plaćeni su za rješavanje problema. Pozvao sam ih, kad smo obezbjedili tolika sredstva, a oni uzeli da pametuju kako je puno toga kredit, zaboravljajući da smo u grantovima dobili više od očekivanog, te da su ti krediti ustvari takozvani poklon krediti i postavilo se pitanje trebamo li pustiti ljude da oni uzimaju kredite bez solidarnosti države ili da država zaduži po najpovoljnijim uvjetima. Rekao sam im da, umjesto što pametuju, donesu milion u kreditu i dobit će svaku moguću pohvalu. Da donesu milion investicije, milion granta… Donesite bar onoliko koliko ste koštali porezne obveznike ove zemlje kroz svoje plate, pa nam onda nešto govorite. Ne. Paradiraju, drže predavanje i objašnjavaju kako je narodu teško. Jako puno smo mi grešaka napravili. Dolazim iz političke stranke koja je na različitim nivoima BiH dio vlasti. Nismo sami vlast… Ovdje se ne zna ko je vlast a ko opozicija. Mi smo ljudi koji pokušavaju rješavati probleme. Ali tu sjede ljudi koji nam stalno objašnjavaju šta je sve problem. Što se mene tiče neka im je sa srećom, ali učinit ćemo sve da bude problema manje. Što se tiče onih koji narodu prodaju demagoške priče, uvjeren sam da će to doći na svoje. Nema razloga da se ovdje svađamo. Pozivam ih sve da se ujedinimo i da donesu bilo šta što će pomoći da se riješi bilo koji problem bilo kog čovjeka. Mi jesmo možda pravili greške, možda je najveća što smo se posvetili velikim projektima, smanjivanju fiskalnog deficita, koridoru 5 C, energetskim projektima, preuzimanju bh. neba i nekad smo možda zaboravili da se posvetimo problemu živog čovjeka koji je kucao na naša vrata, jer smo mislili da je važnije stvoriti jedan okvir u kojem će se stvari ekonomski moći kretati naprijed i u kome će dolaziti strane investicije. Možda smo pogriješili što se nismo više posvetili čovjeku po čovjeku. Ali da smo to radili ne bi mogli stvarati pretpostavke da svima bude, vjerujem, bolje.

(TV1)