Kako su gračaničke žene bez pomoći države napravile više od 160.000 Srebreničkih cvjetova

Kako su gračaničke žene bez pomoći države napravile više od 160.000 Srebreničkih cvjetova

RSD Sloboda
Nastao 2009. godine, promovisan godinu poslije, “Cvijet – Sjećanje” svojevrsni je simbol borbe za istinu i pravdu. Ideja tadašnjeg reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH, Mustafe ef. Cerića, a realizacija žena okupljenih oko ovog Udruženja, prvobitno je besplatno obradovala petnaest hiljada osoba kojima je cvijet svojevremeno poklonjen.

No, danas je situacija drugačija. Srebrenički cvijet, prvobitno nazvan “Cvijet – Sjećanje” platit ćete tri marke. Zarađeni novac, tvrde, uplaćuje se ženama koje keraju cvijet, kao naknada za njihov trud, a državi, dodaju, ne ostaju dužne.

RMU Banovići

“Nikada nismo željele izvršiti komercijalizaciju cvijeta. No, morale smo se zaštiti jer su su mnoge osobe, čak i u samim Potočarima, odlučile na preprodaju našeg proizvoda. Dešavalo se da pojedini dizajneri pokušaju ‘ukrasti ideju’ i redizajnirati cvijet, dok su pojedini inostrani proizvođači iskazivali tendenciju za njegovim kopiranjem”, ističe za Klix.ba Azemina Ahmedbegović iz ovog Udruženja.

Simbol masovnih stradanja, pored domaće javnosti viđen je na reverima mnogih svjetskih ličnosti. Do danas su ove vrijedne žene napravile oko 160.000 cvjetova. “No, ni to nije bilo dovoljno da nas se zaštiti”, dodaje Ahmedbegović.

“Država nas je natjerala na komercijalizaciju. Niko od političkih predstavnika nije prepoznao našu misiju. Željele smo angažovati tri stotine žena koje bi kerale i svoj konačan proizvod isključivo poklanjale. No, to se nije desilo. Bez ikakvih donacija, vlastitim sredstvima, kupile smo konac i krenule u ‘proces proizvodnje’. Smeta nam kada se pojedinci bogate i proslavljaju na osnovu naše ideje. Građani su zbunjeni, ne znaju šta pripada nama kao tvorcima, a šta drugim autorima. Ovaj cvijet ima čistu simboliku, ‘upakovan je’ dovom, a vremenom je otišao u drugu krajnost”, navodi Ahmedbegović.

Svake godine pred 11. juli članice Udruženja posjećuju mnogobrojne bh. gradove i na sebi svojstven način podsjećaju građane na strašni zločin.

Predstavnici Udruženja vremenom su uspjeli zakonom zaštiti gračaničku čipku, dok se trenutno bore da se tamošnja kera zaštiti i uvrsti na UNESCO listu.