Kako prepoznati da ste zaraženi omikronom

0
152

Nakon infekcije omikronom, razbolijevamo se brže i sa različitim simptomima. Period inkubacije je skoro upola kraći, a brzi testovi su manje pouzdani. Vakcinisane i preboljele osobe zaraze se mnogo češće nego u prethodnim verzijama. Vakcinisani jednom dozom Janssena mogu se razboljeti sa težim simptomima od onih koji su vakcinisani mRNK vakcinama, ali ne toliko da bi trebalo da budu hospitalizirani.

Najčešći simptomi

Najčešći simptomi pacijenata nakon zaraze omikronom su bolno i nadraženo grlo, kašalj, začepljen nos i curenje iz nosa te umor. Za razliku od starijih verzija, pacijenti ne prijavljuju gubitak čula mirisa i ukusa. To može biti jedan od znakova da znate da ste zaraženi omikronom ili deltom.

Jedan od karakterističnih simptoma omikrona je i jako znojenje, posebno noću, pored toga i glavobolja, grčevi u stomaku, povraćanje i dijareja. Dok su prethodne verzije napadale ćelije u plućima i češće izazivale upalu pluća, omikron se više razmnožava u grlu odnosno, gornjim respiratornim organima.

Prema podacima iz zemalja koje je omikronski val već zahvatio, ova verzija izaziva blaži oblik bolesti, iako i dalje, posebno nevakcinisani, mogu da obole u težem obliku i moraju biti hospitalizirani. Potvrđene su i desetine smrtnih slučajeva nakon infekcije omikronom. U dobro provakcinisanoj Danskoj, gdje je omikron izazvao nagli porast infekcija, sada se pune i bolnice, ali se čini da je, za razliku od prethodnih verzija, mnogo manjem broju ljudi potrebna intenzivna njega.

Period inkubacije je vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma bolesti i kod omikrona je značajno kraći nego kod prethodnih verzija. U prvobitnoj verziji, to vrijeme je moglo biti i više od sedmicu dana, u delta verziji oko četiri dana, a u omikronu, prema navodima američkog centra za kontrolu infektivnih bolesti, samo 33 do 75 sati, u većini oko 2,5 dana.

Treba naglasiti da se infekcija može prenijeti na druge već prije pojave simptoma. U stvari, u ovom periodu smo najzarazniji i najvjerovatnije je da će i brzi test pokazati pozitivan rezultat.

Sve do delte, preboljelost se smatrala relativno dobrom, sa oko 80 posto zaštite od ponovne infekcije. Kod omikrona pacijenti obolijevaju bar pet puta češće. Još nema pouzdanih podataka o tome koliko teško obole.

Mnogo češće su zaražene i vakcinisane osobe

Dok prethodna infekcija jednom od varijanti sa početka grčkog alfabeta ne štiti od omikrona, neka istraživanja govore da bi moglo biti suprotno. Prema studiji iz Južne Afrike, oni koji su preboljeli omikronski oblik Covida imaju četiri puta veću otpornost na deltu od onih koji nisu. Zbog toga virolozi vjeruju da bi omikron mogao brzo pobijediti deltu i postati dominantna verzija širom svijeta.

Još nemamo odgovor na pitanje može li infekcija omikronom uzrokovati i dugotrajni Covid. Stručnjaci predviđaju da čak i blaža bolest nakon infekcije novom verzijom može dovesti do dugotrajnijih problema. Istraživanja pokazuju da vakcinisanje uveliko smanjuje mogućnost dugotrajnog Covida.

Mnogo češće su zaražene i vakcinisane osobe. Kod vakcinisanih vektorskim vakcinama (AstraZeneca, Janssen, Sputnik) zaštita od infekcije je skoro nikakva. Kod potpuno vakcinisanih (dvije doze) mRNK vakcinama (Moderna, Pfizer), zaštita od infekcije trebala bi biti oko 30 posto, a kod onih koji su vakcinisani buster dozom oko 70 posto.

Vakcinacija vrlo dobro štiti od teškog oblika bolesti koji bi zahtijevao kisik ili čak mehaničku ventilaciju pomoću respiratora. U SAD-u je omikronski val trenutno na vrhuncu. Prema riječima njujorškog doktora Craiga Spensera, iz Odjeljenja za hitne slučajeve, bolest kod vakcinisanih osoba se razlikuje na sljedeći način:

– Vakcinisani buster dozom (Moderna/Pfizer) obolijevaju u blažem obliku

– Vakcinisani sa dvije doze (Moderna/Pfizer) obolijevaju u nešto težem obliku: više kašlju, umorniji su, temperatura je viša ili duže traje, ali nemaju kratak dah ili otežano disanje.

– -Vakcinisani jednom dozom Janssena razbole se u još težem obliku: osjećaju se potpuno slabo, imaju temperaturu koja traje nekoliko dana, jači kašalj i kratak dah. Ali problemi nisu toliko ozbiljni da bi trebalo ići u bolnicu i/ili da bi trebali kisik. Budući da imaju relativno slabu zaštitu, buster doza mRNK je vrlo preporučljiva za one koji su vakcinisani vektorskim vakcinama.

– Skoro svi koji su morali da budu hospitalizovani, bili su nevakcinisani, ističe Craig.

Obzirom da u Sloveniji očekujemo nagli porast zaraženih, to će, iako je većina ljudi već preboljela infekciju ili je bila vakcinisana, značiti i više hospitalizovanih. Kako je upozorio ministar zdravstva Janez Poklukar, to će biti problematično prvenstveno zbog toga što, za razliku od dobro provakcinisanih zemalja, već imamo puna odjeljenja zbog infekcija sa manje zaraznom verzijom delte. Posebno problematična su intenzivna odjeljenja na kojima su jučer bila popunjena 173 kreveta.

Pouzdanost brzih testova

Brzi testovi, također, pokazuju i infekcije omikronom, ali su prema nekim istraživanjima manje osjetljivi.

Antigenski test funkcionira na način da prepoznaje prisutnost proteina iz ovojnice virusa, specifične za koronavirus, bez obzira na verziju (alfa, delta, omikron…). Međutim, da bi test pokazao pozitivan rezultat potrebna je određena količina virusa. Moguće je da brzi testovi slabije prepoznaju infekciju omikronom, zato što on izaziva blaže simptome i zato što bolest kraće traje.

Budući da se virusna verzija omikron brže razmnožava u grlu, u nekim državama sada briseve uzimaju iz grla a ne iz nazofarinksa kao kod nas. Kod nekih pacijenata je test pokazao negativan rezultat, kada su bris uzeli iz nosa, i pozitivan, kada su ga uzeli iz grla. Zbog toga ima smisla, da prilikom testiranja brzim testom kod kuće, najprije uzmemo bris iz grla a zatim iz nosa. Iz Nacionalne laboratorije za zdravlje, okoliš i hranu su nam odgovorili, da je “obzirom na to da se omikron bolje veže za ćelije i razmnožava u ćelijama gornjih respiratornih puteva, moguće je da će se promijeniti doktrina uzimanja briseva. Za sada nemamo informacije da se negdje promijenio način uzimanja briseva. Međutim nazofarinks je, također, dio gornjih respiratornih puteva i prema tome bris iz nazofarinksa je potpuno odgovarajući uzorak.”

Budući da su brzi testovi pouzdani samo kada imamo veliku količinu virusa, smisleno je ponavljati ih češće, posebno ukoliko smo bili u rizičnom kontaktu. Iako će prvi test pokazati negativan rezultat, preporučljivo je da se kasnije testiramo još nekoliko puta.

Ukoliko imamo simptome slične prehladi, preporučljivo je da nas lični ljekar uputi na PCR-testiranje. PCR- testovi su vrlo pouzdani bez obzira na verziju.

Koliko se brzo širi

Studija istraživača Medicinskog fakulteta Univerziteta u Hongkongu je pokazala da se omikron u respiratornnim organima razmnožava čak 70 puta brže od delte. Razlog za njegovu veliku zaraznost bi mogao biti povezan s tim, da se više razmnožava u grlu i manje pogađa pluća.

S omikronom je koronavirus mutirao u najzarazniju verziju do sada, što se vidi u državama u kojima je dominantna verzija. U Danskoj su na vrhuncu drugog vala bilježili najviše 600 infekcija na milion stanovnika, trenutno ih je 3.600, a krivulja je još u usponu. U Ujedinjenom Kraljevstvu su u drugom valu imali najviše 870 infekcija na milion stanovnika, sada ih imaju 2.500 (na dan u 7-dnevnom prosjeku).

Ne. Nakon PCR-testiranja ćete saznati samo da li ste pozitivni, ali ne i kojom verzijom ste zaraženi.

Da li se radi o određenoj verzijii, u ovom slučaju omikronu, u laboratoriji mogu utvrditi metodom sekvencioniranja, pri kojoj pregledaju slijed kompletnog genoma virusa. Znači radi se o kompleksnoj pretrazi, rutinski ne pregledaju sve uzorke, nego samo manji dio. Pretraga se radi u svrhu utvrđivanja toga, koja verzija preovladava na određenom području i kojom brzinom se širi, a ne u svrhu utvrđivanja verzije za svakog.

U bolnicama njihove laboratorije redovno testiraju hospitalizirane sa covidom-19, kako bi utvrdili da li je neko zaražen omikronom. Za sada takvih pacijenata u Sloveniji još nije bilo.

(Avaz)