Kafa i sve što ste znali ili niste znali o njoj

Kafa i sve što ste znali ili niste znali o njoj

RSD Sloboda

Kafa je napitak bez kojeg mnogi ljudi ne mogu zamisliti svoje jutro. Kakva god kafa bila i kojoj god generaciji pripadali, svakodnevno skoro svi uživamo u njenom okusu i aromi.

Neizostavan je dio druženja, poslovnih sastanaka, pregovora, razgovora i zavođenja. Pijemo je i onda kada radimo i onda kada se opuštamo, kod kuće ili na poslu.

Da li ste znali da postoji svjetski dan kafe? Širom svijeta se proslavlja 29. septembra, dok ga u Japanu proslavljaju tek 1. oktobra.

Vrste kafe

U prirodi postoji veliki broj vrsta i podvrsta biljke kafe, ali se za pravljenje istoimenog napitka najviše uzgajaju dvije vrste: arabika (Coffea arabica) i robusta (Coffea canephora). Uzgoj arabike dominira na svjetskim plantažama kafe i ona obuhvata 75-80 odsto ukupne svjetske proizvodnje. Može se reći da ostatak proizvodnje, a to je 20 do 25 odsto, otpada na robustu, piše “Zdravija.com”.

Arabika

Smatra se da kafa arabika vodi porijeklo iz jugozapadnih planinskih predjela Etiopije. Vjeruje se da je to bila i prva vrsta kafe koju su ljudi počeli da uzgajaju prije više od 1.000 godina. Ova vrsta kafe najbolje uspijeva na višim planinskim predjelima, na nadmorskoj visini od 1.300 do 1.500 metara, i to na područjima u kojima se temperatura vazduha kreće od 15 do 24 stepena, ali može da podnese i oštrije uslove.

Da bi stabljika arabike u potpunosti sazrela potrebno je da prođe oko sedam godina. Tokom tog perioda, stablo se više puta siječe i skraćuje, tako da se pušta da naraste do pet metara. Stablo arabike mnogo je osjetljivije na klimatske promjene i upotrebu pesticida od stabla robuste.

Ipak, plantaže arabike mogu se naći u različitim prirodnim i visinskim uslovima. Tako ih, na primjer, ima na nadmorskoj visini novoa mora, ali i na planinskim predjelima na 2.800 metara visine.

Klimatski faktori mogu umnogome da utiču na sazrijevanje ploda i njegovo ubiranje. Zbog povoljne klime na ostrvu Java plodovi arabike mogu se ubirati tokom čitave godine, dok je u Brazilu to moguće samo jedanput godišnje, i to u zimskom periodu.

Svaka bobica ploda arabike sadrži u sebi dvije polutke zrna kafe, a ponekad se u plodu nalazi i više zrna kafe. U zavisnosti od kvaliteta i prorodnih uslova, jedna stabljika biljke arabika može da donese od pola kilograma do pet kilograma zrna kafe.

Osim u svojoj postojbini Etiopiji, arabika se danas uzgaja u Latinskoj Americi, dijelovima Afrike, na jugoistoku Azije, u Kini i na Karipskim ostrvima.

kafa vrste

Robusta

Ova vrsta kafe potiče iz centralnog dijela Afrike i zapadnog dijela podsaharske oblasti. Stabljika robuste može da dostigne visinu i do 10 metara. Da bi bobice u kojima su zrna kafe sazrele, potrebno je 10-11 mjeseci. Robusta je mnogo otpornija na spoljne uslove od arabike, a takođe i na upotrebu pesticida.

Smatra se da oko 25 odsto svjetske proizvodnje kafe odlazi na robustu. Robusta nije bila priznata kao vrsta kafe sve do 1897. godine. Iz Etiopije i centralnog dijela Afrike francuski kolonisti prenijeli su ovu biljku u Francusku Polineziju, Borneo, Kostariku, Nikaragvu, Jamajku i na Male Antile.

Robusta je za uzgajanje pogodnija od arabike, ali se smatra kafom slabijeg kvaliteta u odnosu na arabiku. Danas se robusta najviše izvozi iz Vijetnama, koji je postao vodeći proizvođač ove vrste kafe u svijetu, iako je ukupno gledano Brazil najveći svjetski proizvođač kafe, ali 80 odsto brazilskog izvoza kafe čini arabika.

Razlike

Arabika i robusta razlikuju se kako po rasprostranjenosti, tako i po nekim bitnim svojstvima. Osnovna razlika je u okusu. Arabika sadrži 1,5 odsto kofeina, dok je robusta gotovo duplo jača po sadržaju kofeina i ima 2,7 odsto ovog sastojka.

Osim toga, robusta je mnogo otpornija na pesticide i klimatske uslove i generalno je jednostavnija za gajenje. Po izgledu stablo robuste može da izraste dosta više od arabike, pa su i prinosti sa njenih stabljika veći. Robusta ima snažniji i jači okus, koji se može nazvati i oporim i pomalo gorkičastim.

S druge strane, kafa arabika ima bogatiji, prefinjeniniji okus i manju kiselost zrna, zbog čega se smatra superiornijom i kvalitetnijom vrstom kafe. Proizvođači kafe vrlo često prave mješavine u kojima u različitom procentu ima i jedne i druge vrste kafe.

To se posebno odnosi na espresso kafe u Italiji, koji u arabiku dodaju robustu zbog njenog pomalo zemljanog okusa i jačine. Osim toga, espresso mješavina koja u sebi sadrži robustu pravi bolju kremu (pjenu), koja se smatra neizostavnim dijelom svakog dobrog espressa.

Raspitali smo se koje su to dobre i loše strane ispijanja kafe, pa pogledajte spisak u nastavku.

kafa

Dobre strane svakodnevnog ispijanja kafe su da:

Kafa poboljšava vaše fizičke performanse

Sat vremena prije treninga popijte šolju crne kafe i poboljšanje će biti oko 11-12 odsto. Jer kofein podiže nivo adrenalina u vašem tijelu.

Pomaže vam da brže smršate

Kafa sadrži magnezijum i kalijum, koji pomažu ljudskom tijelu da koristi insulin, reguliše nivo šećera u krvi i smanjuje želju za slatkišima i grickalicama.

Pomaže da sagorite višak masnoće

Kofein pomaže u razbijanju tjelesnih masnoća i koristi ih kao gorivo za trening.

Smanjuje rizik od prijevremene smrti

Istraživanja su pokazala da oni koji piju barem jednu šolju kafe dnevno imaju manje šanse za prijevremenu smrt od onih koji kafu ne piju nikako.

Kafa smanjuje rizik od dobijanja raka

Istraživanja su pokazala je da kafa može smanjiti rizik od razvoja karcinoma prostate kod muškaraca za 20%, a karcinom endometrijuma kod žena za 25 odsto. Ljudi u testnoj grupi pili su četiri šoljice kafe dnevno. Kofein takođe može spriječiti razvoj karcinoma bazalnih ćelija, najčešćeg tipa karcinoma kože.

Smanjuje rizik od moždanog udara i dobijanja Parkinsonove bolesti

Umjerena potrošnja kafe (2-4 šolje dnevno) povezana je sa smanjenjem rizika od dobijanja moždanog udara i dobijanja Parkinsonove bolesti za 25 odsto.

Štiti vaše tijelo

Kafa sadrži puno antioksidanata koji rade kao mali ratnici koji se bore i štite od slobodnih radikala unutar vašeg tijela.

Smanjuje rizik od Dijabetesa tipa 2

Kofein smanjuje vašu osjetljivost na insulin i ugrožava toleranciju na glukozu, pa smanjuje rizik od Dijabetesa tipa 2.

Kafa štiti vaš mozak

Visok nivo kofeina u vašoj krvi smanjuje rizik od Alchajmerove bolesti. Takođe smanjuje i rizik od demencije.

Kafa poboljšava vaše raspoloženje, pomaže u borbi protiv depresije i smanjuje rizik od samoubistva

Kofein stimuliše centralni nervni sistem i povećava proizvodnju neurotransmitera poput serotonina, dopamina i noradrenalina, koji podižu vaše raspoloženje. Dvije šoljice kafe dnevno sprečavaju rizik od samoubistva za 50 odsto.

kafa jutro buđenje zdravlje

Loše strane svakodnevnog ispijanja kafe su:

Loš kvalitet kafe može biti toksičan

Ako kupite kafu lošijeg kvaliteta, tipa onu koja je napravljena od zrna koja su zagorjela ili ostala neočišćena, to vam može prouzrokovati glavobolju, bolest ili loš osjećaj uopšte. Zato uložite u kafu i kupite onu kvalitetniju, nećete se pokajati.

Kafa vas može ubiti

Da, ako pijete preveliku količinu kafe dnevno. Naučnici kažu da je smrtonosna doza 23 litre kafe u kratkom roku. U suštini, tolika količina bilo koje tečnosti, pa i vode, unesena u kratkom roku bi bila smrtonosna. Zar ne?

Kafa može izazvati nesanicu i uznemirenost

Ovdje je takođe u pitanju količina kofeina unesena u jednom danu. Prosječna maksimalna preporučena količina je do 4 šoljice kafe dnevno, ili 400 mg kofeina.

Ako ste trudni nemojte piti više od jedne šoljice kafe dnevno

Da, i za to postoje različita vjerovanja, ali riječ je o tome da će kofein doći do fetusa, a vaša beba je veoma osjetljiva na kofein što bi dovelo do komplikacija. Zato, ako baš volite kafu, smanjite unos na jednu šoljicu dnevno.

Ako imate visok holesterol, birajte filtriranu kafu

Zrna kafe sadrže cafestol i kahweol, dva sastojka koja se podižu nivo LDL holesterola. Filtriranje kafe zamjenjuje većinu LDL-a, ali cafestol i kahweol nalaze se u kafi koja nije filtrirana.

knjiga jutro
@LUZNESTYLE

Najmirisnija kafa je ona koju smo napravili kod kuće

Kafa je jedan od istinskih užitaka koje sebi pružamo tokom života. Takođe je i superhrana jer sadrži mnoštvo zdravstvenih prednosti koje nudi nama i našem organizmu.

Velika je razlika i u ispijanju dobre i loše kafe uopšte. Ako želite da sebi napravite užitak za pamćenje dok ispijate šolju jake crne kafe, poslušajte ovih par savjeta i počnite ih primjenjivati odmah nakon čitanja ovog teksta.

Počnite sa pravim zrnom

Raznovrsnost kafe koja je dostupna u zadnje vrijeme je vrtoglava, zato vam dajemo smjernice da odaberete onu koja vama najviše odgovara. U suštini, sve zavisi od mjesta gdje je plod rastao i kako je obrađen na kraju.

Ona kafa koja je uzgajana na nižim nadmorskim visinama će biti više gorka, a one iz nižih krajeva će više podsjećati na voće i biće kiselije. Prirodno dobijene kafe će više biti nalik voću nego kafe procesuirane vodom. Što je kafa bolje ispržena, okus će biti snažniji.

Meljite kafu sami

Najbolji okus i sve prednosti kafe dobićete ako je meljete tik pred kuhanje. Da, lakše je samljeti unaprijed kilogram kafe i uštediti vrijeme prije kuhanja iste, ali to će nepovoljno djelovati na njen okus. Tako će ulja koja su odgovorna za miris i veliki dio okusa kafe ispariti i izgubiće se ono što je pozitivno u njoj.

Dodajte pojačivače okusa

Zaboravite na kupovne prahove za kremu, oni će vašu šolju kafe samo napuniti praznim kalorijama i šećerom. Za dublji, bogatiji okus, dodajte samo prirodne pojačivače okusa kao što su biljno mlijeko, cimet, vanilija, kakao ili mljeveni đumbir.

Skladištite kafu ispravno

Bilo da ste se odlučili da koristite mljevenu ili kafu u zrnu, bitno je da je čuvate na pravi način i na mjestu koje joj najviše odgovara.

Hladno i suho mjesto su najbolje za skladištenje kafe, a čuvajte je u kutiji koja ne propušta vazduh unutra.

Kuhajte kafu sa kvalitetnom vodom

Kuhana kafa je u stvari 98% voda, zato je i bitan njen kvalitet. Takođe je bitan i sadržaj minerala, kao i temperatura. Jer minerali u vodi i energija toplote zapravo povlače okus iz kafe. Natrijum-karbonat i magnezijum, koji se nalaze u vodi, pišu različite okuse kafe. Tako da svakako okus kafe zavisi od kvaliteta, tj. mekoće ili tvrdoće vode.

Filtrirana voda, ili ona iz marketa su najbolje u ovom slučaju. Kafu kuhajte između 90 i 100 °C.

Zdrava kafa sa kremom bez mlijeka

Ko još ne voli popiti šoljicu dobre kafe? Pogotovo ako je napravljena sa divnom kremom umjesto mlijeka koja joj daje poseban okus i postaje užitak za sva naša čula. Mi preferiramo zdravu varijantu pa vam zato danas predstavljamo par recepata za zdrave okuse kreme za kafu, koje ne sadrže mlijeko niti rafinisane šećere i gluten pa će u njima moći da uživaju baš svi.

Vaša porodica i prijatelji će uživati čim ih probaju, pa pogledajte kako se koja pravi, izaberite okus koji želite probati i prionite na pripremu odmah.

Za svaki od njih koristimo kokosovo mlijeko i javorov sirup kako bi naše kafe imale punije i bogatije okuse. Takođe, za pravljenje svake od njih će vam biti potreban blender.

Način za pripremu je isti za svaki recept pa ćemo prvo napisati sastojke za sve i na kraju pripremu. U pitanju su 4 okusa pa pogledajte koji su to okusi i šta vam je još potrebno za pripremu.

Vanilija

  • 160 ml kokosovog mlijeka
  • 2 kašike javorovog sirupa
  • 2 kašike ekstrakta vanilije
  • Prstohvat soli

Bundeva

  • 160 ml kokosovog mlijeka
  • 150 g pirea bundeve
  • 2 kašike javorovog sirupa
  • 1 kašika bundevinog začina (pomiješajte 50% mljevenog cimeta, 35% mljevenog đumbira ili hikori oraha, 10% karanfilića, 5% mljevenog kardamoma)
  • Prstohvat soli

Lješnik

  • 160 ml kokosovog mlijeka
  • 2 kašike javorovog sirupa
  • 2 kašike ekstrakta vanilije
  • 25 g svježih lješnika
  • Prstohvat soli

Vanilija i cimet

  • 160 ml kokosovog mlijeka
  • 2 kašike javorovog sirupa
  • 2 kašike ekstrakta vanilije
  • 1 čajna kašika mljevenog cimeta
  • Prstohvat soli

Priprema:

U blender ubacite sve sastojke sa spiska te blendajte oko 1 minuta ili dok ne dobijete sjedinjenu smjesu. Servirajte odmah uz vašu omiljenu kafu, a neiskorišteni krem stavite u zdjelu ili staklenu teglu sa poklopcem i čuvajte u frižideru.

Uživajte!

Recipes by: christcenteredholidays.com

Da li biste dodali prah od brokula u vašu kafu?

kafa sa prahom brokule

Kafa sa puterom, lješnikom, kurkumom i sad sa prahom od brokula? Da, to je zdrava stvar koja će doći u šolje za kafu u Melburnu u Australiji.

Sve to zahvaljujući naučnicima iz organizacije Commonvealth Scientific and Industrial Research Organization (CSIRO) koji su razvili prah brokule kao način za povećanje konzumiranja povrća i smanjenje otpada ovog povrća. Argument: Pošto većina ljudi već pije kafu, zašto ne ubaciti ovaj lagani sastojak koji sadrži hranu?

Dvije kašičice praha brokule jednake su jednoj porciji ovog povrća. Sadrži sve one hranljive nutrijente, boju i okus, a prah brokule ćete lako staviti u razne napitke, te žitarice ili čak palačinke.

Brokula je izvrstan izvor sulforafana, jedinjenja za koje se pokazalo da ima snažne efekte borbe protiv raka. Takođe je bogat vitaminima, mineralima i antioksidantima.

Ako baš i niste ljubitelj povrća, konzumiranje praha od brokula je možda bolja alternativa nego da ga uopšte ne jedete. Ovo je i odlična alternativa kada ste negdje na putu i ne stižete da kupite svježe povrće koje biste spremili za ručak.

Konzumiranje sumplemenata je u neku ruku zaista dobro i korisno, ali se ipak preporučuje da povrće konzumirate svježe i u sezoni.

CSIRO trenutno traži partnera koji će pomoći u komercijalizaciji niza prehrambenih proizvoda sa prahom brokule, ali sigurno nećete uskoro moći u svom omiljenom kafiću naručiti kafu sa ovim zelenim dodatkom.

Jeste li sada za jednu šolju kafe? I mi smo!

(Zdravija.com)