Kad čujem neke lidere, odmah pogledam u džep gdje mi je novčanik

Otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Nicholas Hill dao je intervju za “Dnevni list” u kojem je, izneđu ostalog, govorio o demonstracijama u našoj zemlji, nezadovoljstvu građana, govorio je i o tome hoće li se SAD više angažirati u BiH…

Prije svega želim čuti Vaš komentar o posljednjim događajima u FBiH. Je li u pitanju socijalni bunt ili politički izrežiran nered u cilju rušenja ustavnog poretka, kako to tvrde neki političari?

– Mislim da je jasno da su protesti koje su se dogodili u FBiH odraz nezadovoljstva građana situacijom u zemlji, pogrešnim upravljanjem u sferi ekonomije, korupcije, visokom stopom nezaposlenosti koja je iznad 40 posto, što smatram nevjerovatnim.

Mislim da je ljutnja kojoj smo svjedoci na ulici refleksija frustracije građana prema političarima koji kao da su izgubili dodir s realnom situacijom u zemlji. Svjedoci smo bili i da su određeni politički lideri pokušali sve što se događa predstaviti kao neku vrstu etničkog sukoba. Ja sam promatrao sve to što se događa, razgovarao sa sudionicima plenuma u Sarajevu, Tuzli, Mostaru. Ono što ja mogu zaključiti jest da su ti ljudi fokusirani na ekonomsku situaciju i činjenicu da vlasti ne rade na tome da ljudi imaju bolji život, radna mjesta. Oni žele više ekonomskih prilika. Nisam primijetio da se ovdje radi o nekim etničkim pitanjima. Vidjeli smo nastojanja, ne samo u Mostaru, već i u drugim dijelovima zemlje, da se to prepakira kao etnički problem. Mi jednostavno to ne vidimo tako.

Je li to opasno?

– Apsolutno je opasno. Vidjeli smo i opasnu situaciju. Srećom, niko nije izgubio život. Nasilje je bilo ogromno i želim naglasiti da smo mi to nasilje osudili. Nasilje je protivno interesima onoga što demonstranti pokušavaju ostvariti.

Mislila sam pitati je li opasna retorika lidera koji tvrde da su posrijedi izrežirani protetsi koji imaju za cilj otvaranje etničkih problema?

– Naravno da je opasna. Oni pokušavaju podgrijati strasti kojih uopće nema. Ja razumijem o čemu oni razmišljaju u svojim glavama. Oni pokušavaju promijeniti temu. Ne žele da se vodi rasprava o korupciji na visokoj razini. Umjesto o pogrešnom upravljanju u ekonomiji ili lošoj klimi za investicije, oni bi radije zaokrenuli priču da se o ovome razgovara u okvirima etničkog sukoba. Kratkoročno će imati uspjeh s takvom vrstom argumenata. Vremenom će ljudi shvatiti o čemu je ovdje riječ. Čim čujem takvu retoriku, odmah pogledam u džep gdje mi je novčanik i je li još uvijek tu. Suština je da oni žele skrenuti s prave teme.

Bilo je govora da su protesti i neredi možda izrežirani ili podgrijani iz inozemstva, od međunarodne zajednice?

– I ja sam tu glasinu čuo. Mogu potvrditi da mi nismo imali veze s onim što se događalo. Osjećaj nesreće, nezadovoljstva i frustracije je nešto što dolazi iz korijena ovih ljudi ovdje. Opet ću ponoviti da građani imaju pravo na mirne proteste.

U ovoj državi idemo s neuspjeha na neuspjeh. Kako komentirate angažman Evropske unije u BiH, s obzirom na neuspjeh provođenja presude “Sejdić – Finci” i zastoj zemlje na evropskom putu i stalna nastojanja da se ne postigne dogovor?

– Prvo moram reći zašto SAD podržava Evropsku uniju (EU) u nastojanjima da se ova zemlja privoli da idem putem reformi. Moram također kazati da smo jako razočarani što je proces okončan na način na koji jest. Ova zemlja mora krenuti k članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu. Što se tiče članstva u EU-u, ne radi se samo o tome da postanete član nekog kluba, bitno je da BiH krene putem reformi. Bili smo svjedoci kako je išao put drugih zemalja k EU-u, Hrvatska je npr. morala u više od dvadeset navrata mijenjati Ustav da bi postala članica EU-a. BiH se mora modernizirati i stvoriti institucije 21. stoljeća. Mora se unaprijediti klima za investicije, poboljšati transparentnost i provesti još brojne reforme.

Neki najavljuju jači angažman SAD-a u BiH, posebno nakon neuspjeha EU-a, je li to realno?

– Nema sumnje da smo mi angažirani u cijelom tom procesu, da se riješi to pitanje i krene k Evropskoj uniji. Evropskoj uniji vodi taj proces i naš prioritet je da ova zemlja ide svojim putem k članstvu u EU i NATO savez. Moram reći da nam je jasno da se ne postiže napreda. U ovom trenutku razmatramo cijelu situaciju da vidimo što je to što možemo učiniti da se krene s ove tačke. Ne bih spekulirao o tome kako će se stvari razvijati u idućim mjesecima.

CentralnoGrijanje

U kontekstu neuspjeha pregovora oko “Sejdić – Finci” te mogućeg angažmana SAD-a, spominje se i mogućnost međunarodne konferencije, možda “Daytona 2”. Je li uopće moguće da dođe do nove međunarodne konferencije o BiH ili je, pak, put da se stvari dogovaraju unutar BiH?

– Postoji to shvaćanje da ova zemlja mora krenuti putem reformi koji će podrazumijevati mijenjanje Ustava, kao što je bio slučaj sa svakom zemljom koja je prošla taj put k članstvu u EU-u. Tu ne postoji ništa jedinstveno što je vezano za BiH. Želim naglasiti da SAD ostaje posvećen BiH kao suverenoj državi koja se sastoji od dva entiteta i kantona. Bilo kakve promjene na tome se moraju uraditi od BiH. Ja ne želim spekulirati o tome kakve su promjene moguće. Želim spomenuti nešto u vezi s tim širenjem straha, posebno da se protesti koriste da bi se promijenio daytonski ustroj. U tim tvrdnjama ništa nije točno. To je poznato širenje straha kojem svjedočimo u svakoj predizbornoj kampanji.

Izborna je godina, a ljudi su nezadovoljni. Vidite li Vi neku alternativu na političkoj sceni u BiH, neku novu snagu, alternativu dosadašnjoj politici za koju ste i sami rekli da ne čuje potrebe građana?

– Proteklih par desetljeća nije bilo puno promjena i nije bilo “svježe krvi” u političkom sistemu i to nikada nije dobra stvar. Reći ću vam da sam u razgovoru s ljudima proteklih dana osjetio puno nove energije i neki ljudi to opisuju čak kao najveću količinu energije koju su vidjeli u ovoj zemlji nakon okončanja rata. Vidjet ćemo kako se stvari budu razvijale. Vidjet ćemo hoće li politički lideri naučiti odgovoriti na zahtjeve i potrebe građana. Možda će neki građani koji sada sudjeluju na plenumima to pretočiti u neku političku snagu. Mi prilično dobro poznajemo političko rukovodstvo i želim biti jasan da mi nemamo svog favorita. Mi bismo svim političkim liderima rekli da trebaju biti odgovorniji i trebaju naći načina da poboljšaju dijalog s ljudima koji sudjeluju u radu plenuma.

Možda je hipotetičko pitanje, ali što mislite što ćemo dobiti nakon izbora, možemo li očekivati ikakve promjene budući da puno ljudi misli da su ovdje promjene nemoguće, već su samo stvar kako će se podijeliti fotelje?

– I ja sam čuo puno ljudi koji spekuliraju o tome što će se dogoditi. Morat ćemo sačekati i vidjeti. Mi bismo željeli vidjeti da se političke stranke uistinu pozabave stvarnim problemima s kojima se ljudi suočavaju. U zemlji gdje je stopa nezaposlenosti veća od 40 posto, a politički lideri se fokusiraju na stvaranje etničkih tenzija tamo gdje one ne postoje, ne bih to nazvao političkim liderima koji odgovaraju na potrebe građana.

Kada spominjete potrebe građana i ponašanje lidera, kakav je komentar o radu našeg pravosuđa posebno kada je u pitanju obračun s korupcijom i krupnim kriminalom budući da ne vidimo da se na tom polju radi bilo što. Postoji li sprega politike i pravosuđa?

– Ja mislim da svi koji objektivno sagledaju situaciju mogu vidjeti ozbiljne probleme. I pravosuđe je oblast koja i nas brine. Željeli bismo vidjeti više rezultata.

Razgovaramo u Mostaru. Ovaj grad je jako važan i u kontekstu sveukupnih političkih odnosa pa možda i budućih ustavnih promjena u FBiH. Grad je u dubokoj krizi, predugo se čeka na rješenje. Kakav je Vaš komentar?

– Ja sam u ovu zemlju stigao prije više od godinu i po dana i kada sam u ljeto 2012. stigao, postojala je potreba da se riješi problem Mostara. Zapanjen sam da se u februaru 2014. još uvijek nalazimo na istom mjestu. To je neodgovornost političkih lidera. Moram biti iskren, određen broj političkih lidera je pokazao spremnost za kompromisom. Međutim, HDZ BiH i SDA su stranke koje nisu pokazale spremnost za kompromis. Do koje mjere ti ljudi ne podržavaju provođenje odluke Ustavnog suda, govori nam o tome koliko su oni izvan dodira sa stvarnošću. Ja bih volio da smo dobili više napretka. Mi podržavamo proces OHR-a.

Kada možemo očekivati novu ambasadoricu SAD-a u BiH?

– Predsjednik Barack Obama je nominirao novu ambasadoricu, ona se zove Maureen Cormack. Ona sad trenutačno čeka saslušanje pred Senatom, u našem sustavu svaka nominirana osoba mora dobiti odobrenje Senata. Čim bude potvrđena u Senatu, ja jedva čekam da dođe i preuzme svoje mjesto, ali ne mogu spekulirati kada bi se to moglo dogoditi.

(Dnevni list)