Imat ćemo dovoljno testova za pacijente s medicinskim indikacijama

Imat ćemo dovoljno testova za pacijente s medicinskim indikacijama

RSD Sloboda

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla prof.dr. Vahid Jusufović nazvao je trenutnu situaciju u vezi s pandemijom novog koronavirusa u Tuzlanskom kantonu stabilnom s tendencijom blagog poboljšanja.

Iako postoji oscilacija u broju novozaraženih bilježi se tendencija pada broja oboljelih.

Kako je kazao u intervjuu za Fenu, da se zadržao veliki broj novooboljelih, kada je dnevno bilo 60 do 70 novih slučajeva, UKC bi sada bio u mnogo težoj situaciji, ali došlo je do stagnacije novoinficiranih i smanjenja broja hospitaliziranih u Covid-bolnici.

Klinički centar bilježi više od 120 preminulih od početka pandemije, te direktor podsjeća da je metodologiju prijavljivanja propisalo Federalno ministarstvo zdravstva. Stoga je svaki pacijent koji je preminuo, a bio je pozitivan na virus, iako mu on nije bio direktni uzrok smrti, prijavljen. Također evidentirali su i preminule osobe kod kojih je postmortem došao nalaz da su bili pozitivni na Covid-19.

Direktor se osvrnuo i na problem inficiranog osoblja bolnice, kazavši da se taj broj kreće od 0,8 do jedan posto od ukupnog broja inficiranih.

Govoreći o kadrovima koji brinu o oboljelima od koronavirusa naglasio je da ljudski resursi imaju granice. Ti ljudi se moraju odmoriti, a mnogi od njih nisu koristili ni stari godišnji odmor. To nikada nije zakonski preciziralo iako se zaposleniku ne možete uskratiti pravo na odmor.

U Covid-bolnici angažirana su 22 doktora različitih specijalnosti, među njima su infektolozi, internisti, pulmolozi te ljekari drugih specijalnosti. Tu je i 50 medicinskih sestara.

Istaknuo je da sve druge bolesti nisu stale te je bilo potrebno osigurati brigu i za te pacijente, a ujedno pojavili su se i pacijenti koji su imali infektološku patologiju i koji ne boluju od Covida-19 te su oni izmješteni na B odjeljenje Interne klinike.

Respiracijski centar funkcionira od proglašenja pandemije i kroz njega je prošao veliki broj bolesnika te su uposlenici UKC-a stekli određena iskustva kako postupati s oboljelima od novog koronavirusa. U tom centru smješteni su najteži pacijenti.

Direktor UKC-a Tuzla Vahid Jusufović naglasio je da je stanje s medicinskom opremom na vrlo nezadovoljavajućem nivou. Ono što je bilo moguće nabaviti na početku pandemije to su nabavili, u čemu im je pomogla Federalna vlada, ali poslije toga su se snalazili na druge načine.

– U prvom valu kupili smo 5.000 zaštitnih odjela, 750 smo dobili od Zavoda za javno zdravstvo, a bilo je i donacija od različitih privrednih subjekata te smo i mi kupili ono što smo mogli. Jedan dio višekratnih odijela smo dezinficirali i vraćali u korištenje – pojasnio je Jusufović.

Jedan od problema je i nedostatak zaštitnih rukavica jer se one najviše troše, budući da tretiranje svakog pacijenta podrazumijeva novi par rukavica. Kada je počela pandemija imali su pola miliona pari rukavica, bez svega što su kasnije dobili ili nabavili.

Na pitanje kako je moguće da se potroši toliko zaštitnih rukavica, direktor je kazao da je u pitanju kanton koji ima pola miliona stanovnika, a prema njihovim evidencijama neku zdravstvenu uslugu dnevno zatraži između 1.800 i 2.500 pacijenata, dok su 18. maja zabilježili dolazak 5.200 ljudi koji su prošli kroz trijažni punkt.

Na početku pandemije dobili su 30.000 PCR testova i mislili su da neće imati gdje ih potrošiti, ali su po tadašnjim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) bili testirani i oni koji su imali simptome i koji nisu, kao i prvi i drugi kontakti.

Međutim, kasnije su došli u situaciju da su morali testirati strogo po medicinskim indikacijama, ali direktor je jasno kazao da UKC Tuzla neće ostati bez PCR testova za one s medicinskim indikacijama. Na raspolaganju im je i dovoljan broj testova za serološka testiranja, ali budući da ona nisu sasvim pouzdana ne mogu se koristiti kao sigurno dijagnostičko sredstvo kao PCR.

– Raspisali smo sve moguće tendere vezane i za zaštitnu medicinsku opremu i za PCR testove i od toga je prošlo dosta vremena. Već se zaokružuju određeni lotovi tako da nećemo isključivo zavisiti hoće li nam neko nešto donirati – podvlači Jusufović.

Njegova zamjerka je što se nije mnogo toga od marta promijenilo kada je u pitanju sistem javnih nabavki za velike zdravstvene ustanove, ocjenjujući da su Zakonom o javnim nabavkama zdravstvene ustanove kao što su klinički centri veoma oštećeni, jer im je proces nabavke medicinske zaštitne opreme i dalje izuzetno otežan.

Očekivao je, kaže, da će se pokrenuti inicijativa za izmjenu tog zakonskog rješenja, ali takvih inicijativa kojima bi se ubrzao proces ili ugovornim organima koji su odgovorni prema građanima pomoglo, u posljednjih šest mjeseci nije bilo.

Kompliciran sistem nabavki usporava i dodatno poskupljuje cijeli proces te je direktor za primjer naveo da je jedno pakovanje rukavica u kojem je 100 pari u martu koštalo oko 5,5 KM, a danas košta više od 17 KM.

– Kada smo dobijali donacije različitih aparata uvijek sam pitao za načine kako doći do rukavica, a oni su uvijek odgovarali da će se lakše nabaviti aparat za praćenje vitalnih funkcija nego rukavice – istaknuo je Jusufović.

Nakon svega ovoga direktor kaže da su bogatiji za veliko iskustvo, jer nije bilo ništa slično zabilježeno u savremenoj literaturi, zbog čega je mišljenja da je došlo vrijeme za razmjenu znanja i iskustva između ljekara koji su bili u Covid-bolnicama više zemalja jer su i smjernice WHO ponekad bile zbunjujuće.

U prvih šest mjeseci ove godine, kaže Jusufović, ukupan broj usluga prema osiguranicama manji je u odnosu na 2019. godinu za oko 40 posto. Porastao je broj usluga u drugom segmentu za neku dijagnozu koju do sada nisu poznavali.

Naime, Covid-19 i borba protiv ove pandemije nije opisan u knjigama i nema ga ni u cjenovniku Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje ili zavoda zdravstvenog osiguranja.

Mnogo je pacijenata koji su pozitivni na virus korona, ali imaju i druge komorbiditete te direktor ističe da je drastično porasla potrošnja kisika i to čak pet do šest puta. Oksigen terapija kao jedan od mogućih tretmana podrazumijeva 50 do 60 litara kisika u jedinici vremena samo za jednog pacijenta.

Smatra da se niti jedan klinički centar ne treba preopteretiti te se postavlja pitanje da li su lakši i srednje teški pacijenti uopće trebali biti hospitalizirani. Međutim, put pacijenta je bio takav da se pacijent pregleda u Covid-ambulanti gdje se odlučuje o hospitalizaciji.

Jedna od stvari koja je u interesu, kaže direktor Jusufović, je povećati broj drugih medicinskih usluga, uključujući operacije. Ići će se, naglašava, od klinike do klinike. Primjera radi invazivna kardiologija radi u punom kapacitetu jer su to urgentna stanja, ortopedija skoro da je dostigla stopostotni kapacitet jer povrede ne biraju, oftalmologija također može povećati broj uz pravljenje izolacije u sobama, pojašnjava on.

Kada je u pitanju ginekologija, posebno porodi, to je prirodan proces koji se ne može zaustaviti i tu nema nikakvih prekida. Također, onkologija i radioterapija rade u punom kapacitetu, a radioterapija ima veći broj usluga nego prošle godine.

– Imamo Kliniku za hematologiju koja je u vrijeme pandemije radila transplataciju matičnih ćelija, na šta sam ponosan i urađeno je šest takvih. Otvorili smo proces između nefrologije i urologije da se već pripremaju pacijenti sa živom srodničkom transplantacijom bubrega – naglasio je Jusufović.

Razgovarano je i s koordinatorima za transplataciju, a imali su i upute Federalnog ministarstva zdravstva da se ponovo aktivira proces kadaverične transplantacije. Zadnja transplantacija urađena je u februaru ove godine.

– Ako budemo imali donora po propisu trebamo krenuti i u tu vrstu operacija. U zemljama okruženja se već rade takve transplantacije. Rizik je nešto veći, ali zato i oprez i pažnja prema pacijentu mora biti veća. No situacija je takva da se više ne može čekati – naglasio je Jusufović.

Naglasio je da pacijenti moraju biti na prvom mjestu. Bilo je mnogo opravdanih primjedbi, psihofizički je stanovništvo vrlo iscrpljeno i zasićeno, ali njihova prava moraju biti ispoštovana.

– Sve ovo bio je dugotrajan proces koji niko nije želio, neizvjesno je kada će se završiti, ali s koronom valja živjeti na ovaj način kako se živi. Ne možemo biti blokirani, ne možemo je ignorirati. To bi bila velika greška. Morat ćemo se s ovim nositi i dalje te ćemo vidjeti šta će biti, ali sada smo mnogo spremniji nego na početku ove godine – zaključio je u razgovoru za Fenu direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla Vahid Jusufović.

RMU Banovići

( FENA)