Gradnja Pelješkog mosta ne smije ići na štetu naše države

Ministar saobraćaja i komunikacija BiH i potpredsjednik SDP BiH Damir Hadžić u intervjuu za TV1 govori o izgradnji Pelješkog i mosta Svilaj, finansiranju Koridora 5 C, preuzimanju kontrole nad bh. nebom, te razgovorima SDP BiH i SDA.

TV1: Ovih dana ponovo se aktuelizirala priča oko gradnje Pelješkog mosta. Šta je zvanični stav Bosne i Hercegovine i koji su nam mehanizmi na raspolaganju da osiguramo to pravo?

HADŽIĆ: Nadam se da oni koji imaju obavezu da imaju zvanični stav, a u konkretnom slučaju za oblast međunarodne politike to je Predsjedništvo BiH, neće ljutiti ukoliko kažemo da na nivou institucija BiH postoji jednoglasan stav da naša zemlja mora štiti svoje interese, da akvatoriji Neum na svaki način treba očuvati i da je suvereno i nesporno pravo susjedne Hrvatske da spoji svoju teritoriju, ali da to ne može ići na štetu BiH. Ponovili smo to bezbroj puta kako bismo izbjegli špekulacije.

BiH o ovom pitanju zaista ima nepromijenjeni stav – ukoliko dođe do gradnje Pelješkog mosta, on mora ispunjavati standarde, odnosno ni na koji način ne može kompromitirati ono što mi u konkretnom slučaju zovemo potrebom i interesom naše zemlje da u nekom budućem vremenu vodi računa o razvoju ovog akvatorija, odnosno da prethodno moramo riješiti nekoliko stvari. To je razgraničenje BiH i Hrvatske. Mi još nemamo ratifikovan sporazum o granicama između dvije zemlje, tako da je poprilično neozbiljno krenuti u realizaciju ovakvog projekta.

Hrvatska u bh. strani ima apsolutnu podršku da dođe do rješenja, dakle spoji dubrovački prostor sa ostatkom Hrvatske. Takođe, podržavamo pravo ljudi koji žive na tom prostoru da se povežu sa svojom maticom, ali ponavljamo da to ne smije biti na štetu BiH.

Da li će predstudija izvodljivosti dati odgovor da li je to Pelješki most, a po svemu sudeći jeste, da li je to Neumska zaobilaznica, koju smo mi delegirali, ili pak neka treća opcija, otom – potom.

Sigurno je da institucije BiH neće ugroziti interes naše zemlje i malog morskog prostora, koji u ovom trenutku imamo.

TV1: Šta je sa izgradnjom mosta Svilaj na Savi koji je jedan od najvažnijih objekata na Koridoru 5 C. Znamo da postoji spor s austrijskom kompanijom Strabag koja traži odštetu, jedno vrijeme i SIPA se uključila u cijelu priču, a sada izgradnja kasni?

HADŽIĆ: SIPA je uključena na moj zahtjev da se ispitaju sve okolnosti zbog kojih je došlo do spora sa Strabagom, čak i moguće međunarodne arbitraže koju bismo mogli imati u vezi s realizacijom gradnje ovog mosta. Nedvosmisleno je da je nama taj most vitalno važan, da moramo učiniti sve da što prije krenemo s njegovom izgradnjom. On bukvalno spaja Koridor 5 C sa ostatkom Evrope i pravi najkraći mogući put prema centralnom dijelu Evrope, prije svega, prema Mađarskoj.

Mi smo završili konkursnu proceduru, izabrali smo izvođača i čekamo “no objection” od međunarodnih, odnosno evropskih finansijskih institucija, EB i EBRD. Kada dobijemo saglasnost, vjerujem da možemo ući u realizaciju.

Ono što je interesantno je da BiH već drugu ima rezervisan novac za realizaciju ovog mosta. Nažalost, hrvatske kolege nemaju obezbjeđena finansijska sredstva, ali prema garancijama koje su nam dali, neće biti problem da onog trenutka kad dobijemo potrebne saglasnosti, uđemo u realizaciju ovog mosta i sjevernu dionicu, koju danas rade Autoceste FBiH, spojimo sa velikim panevropskim koridorima. Na taj način bismo riješili jedno od najvitalnijih infrastrukturnih prioriteta u BiH.

TV1: U 2014. godini imaćemo izgrađeno više od 100 kilometara autoputa, odnosno trećinu ukupnog Koridora. To ste i najavili još krajem 2012.godine. Ono što nas zanima jeste – kako osigurati finansiranje izgradnje ostatka Koridora? Bilo je govora i o modelu javno-privatnog partnerstvo.

CentralnoGrijanje

HADŽIĆ: Mi tražimo svaki mogući način da uđemo u realizaciju što je moguće većeg broja kilometara gradnje autoceste u BiH. Prema svim analizama na nivou regije, BiH je prije dvije godine značajno zaostajala sa gradnjom ove putne infrastrukture, a danas se možemo pohvaliti da smo uspjeli napraviti finansijsku konstrukciju za jednu trećinu Koridora 5C. Ako tome dodamo krak koji ide od Doboja preko Banjaluke do Gradiške, dakle oko 45 kilometara, možemo govoriti o značajno dužim dionicama.

Interesantno je da danas postoji neobično veliki interes za, vjerovatno, najkapitalniji projekat kada je riječ o razvoju privrede u BiH, a to je gradnja Koridora 5 C. Nažalost, na svaki mogući način pokušava se diskreditirati ovaj projekat. To se radi kroz medije, kroz politiku, kroz tužilaštva i sudove.

Javno – privatno partnerstvo samo je jedan od modela kako ćemo nastaviti realizovati ovaj projekat, jer je BiH u ovom trenutku dovoljno zadužena, te je neophodno tražiti druge načine finansiranja. To su i koncesija i javno – privatno partnerstvo,

TV1: Još jedno pitanje iz Vaše oblasti – dokle se došlo sa preuzimanjem kontrole nad bh. nebom?

HADŽIĆ: Kontrola bh. nebom bila je tabu tema posljednjih 15 godina. Ovo je jedan od uspješnih projekata Ministarstva i institucija BiH koje se bave ovim pitanjem. Praktično smo od 1. januara stekli sve uslove da uđemo u realizaciju potpune kontrole bh. neba. Učinili smo interesantnu društveno – političku stvar. Bez prevelike pompe, ukinuli smo entitetske agencije koje su se nekada bavile ovim poslom, napravili jedinstvenu državnu agenciju, u okviru koje očekujemo da krenemo sa inicijalnim operacijama od marta. Za oktobar je planirano da preuzmemo donji sloj neba, a za 2015. predviđeno je da BiH potpuno preuzme kontrolu nad bh. nebom.

Time praktično, po prvi put u istoriji, ulazimo u svjetsku porodicu zemalja koje svoj suverenitet ostvaruju ne samo na kopnu, nego i u zraku.

TV1: Vi ste i potpredsjednik SDP-a , aktuelizirani su razgovoro SDP i SDA. O čemu se razgovara?

HADŽIĆ: Prije svega, razgovaramo o tome kako i na koji način obezbijediti funkcionisanje federalne vlasti. Javnosti je poznato da su ove dvije stranke napravile razlaz, da na nivou Vijeća ministara BiH nemamo takvu vlast, kao ni na nivou kantona. Međutim, na nivou Federacije BiH, koja je u ovom trenutku vitalna, evidentno je da postoje ogromni problemi. Od zahtjeva za rekonstrukcijom vlasti, koji nikad nije ispoštovan, a u koji su se uključili oni koji su imali jedan, dva ili tri mandata u Federalnom parlamentu, do toga da ljudi koji se nalaze na najodgovornijim izvršnim funkcijama, prije svega predsjednik FBiH, na svaki mogući način osporavaju takvu rekonstrukciju vlasti. Odustajanjem partnera zahtjeva za rekonstrukcijom vlasti, došli smo u situaciju da moramo tražiti model koji će obezbjediti da se, prije svega, socijalne i ekonomske obaveze izvrše prema građana Federacije BiH. Mislim da premijer i Vlada FBiH, iako danas nemamo parlamentarnu većinu, mogu u narednih devet mjeseci izvršiti obaveze koje imaju. Najbolji primjer je da se po drugi put u mandatu ove vlade povećaju penzije za oet posto, ispune obećanja data socijalno ugroženim kategorijama.

Nismo mi baš previše srećni zbog prinudnog braka koji se pravi, a vjerujem da ni oni koji sjede s druge strane stola nisu previše zainteresovani, ali svjesni činjenice da ne možemo dozvoliti da dođe do gašenja vitalnih funkcija Federacije BiH, ulazimo u ovo jer želimo narednu godinu obezbijediti funkcionisanje FBiH u punom kapacitetu.

N.Š.

(Vijesti.ba/TV1)