BiH ima pravo tužiti Hrvatsku za izgradnju Pelješkog mosta

Predsjednik Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević u intervjuu za Vijesti.ba govori o najavi Hrvatske da će u akvatoriju Neum graditi Pelješki most, implikacijama te odluke po BiH, pravnoj osnovi za izgradnju mosta, te mogućnosti da naša zemlja podnese tužbu protiv Hrvatske za izgradnju ovog mosta.

VIJESTI.BA: U javnosti se pojavila informacija da će Hrvatska graditi Pelješki most. Kakve će implikacije biti po BiH? 

KOVAČEVIĆ: Očito je da Hrvatska pitanje razgraničenja u akvatoriju Neum sa BiH svodi na tehničko pitanje gradnje mosta, što je apsurd. Prvo i osnovno, Hrvatska da bi u akvatoriju Neum bilo šta gradila, morala je prvo riješiti pitanje granice na moru. Ta obaveza uslovljena je Bečkom konvencijom o sukcesiji država, koja poziva države sukcesore da zaključe državne granice, kako bi se znalo šta je čije. S druge strane, Hrvatska je 25. juna 1991. godine u Saboru donijela Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Ta deklaracija o nezavisnosti trajala je sve do 12. januara 1992. godine, kada je Međunarodna konferencija o Jugoslaviji donijela niz važnih odluka, na temelju rada Badinterove komisije, a jedna od njih je da postojeće administrativne granice postaju državne granice, s tim da ostaje obaveza četiri republike (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) da se razgraniče na moru, po načelu uti possidetis iuris – načelu stečevine, šta je ko zatekao u momentu razgraničenja a da je bilo u njegovom vlasništvu ili pravu služnosti.

Hrvatska sad pravi fizičku prepreku – most. O njemu ne saopštavaju dimenzije, ali s obzirom na cijenu od 200 miliona, moglo bi se naslutiti da je to most plovne visine 35 metara i glavnog raspona za plovidbu brodova po širini oko 150 metara.

Hrvatska to sve svodi na tehničko pitanje. Ukoliko nalaz konsultantske grupe prođe kod EU, a Hrvatska dobije 200 miliona za gradnju mosta, BiH bi definitivno bila odsječena od otvorenog mora.

VIJESTI.BA: Koji su glavni razlozi zbog kojih Pelješki most ne dolazi u obzir?

KOVAČEVIĆ: Glavni i osnovni razlog je to što je most na plovnom putu BiH iz Neuma prema otvorenom moru. Most koji Hrvatska planira graditi je 35 metara visine i 150 metara raspona, to ustvari nije most, nego propust. To je suprotno konvencijama o pravu mora. BiH kao državu sa duboko usječenom obalom, odvaja od otvorenog mora. Za to Hrvatska nema pravni osnov.

Hrvatska pravi fizičku prepreku kako bi BiH odvojila od otvorenog mora, ali istovremeno da sve potrebe naše zemlje za transport na moru preusmjeri na hrvatske luke.

VIJESTI.BA: Pojedini hrvatski zvaničnici i stručnjaci čak ističu da je izgradnja Pelješkog mosta jedno tehničko, prilično minorno i bezazleno pitanje. Ukoliko je to zaista istina, zašto još nije riješeno to pitanje? 

KOVAČEVIĆ: Ovo nije unutrašnje političko pitanje Hrvatske, niti je tehničko pitanje. Radi se o otvorenom političkom pitanju dviju zemalja. Dok se ne razjasni pitanje granica u Neumu i dok se ne odredi međunarodni plovni put za potrebe BiH do otvorenog mora, te dok se ne uspostavi privredni pojas, dok se ne odrede sidrišta za brodove za potrebe BiH, dok se ne uspostavi kompletna organizacijska šema plovidbe brodova, nema nikakve gradnje mosta.

CentralnoGrijanje

Gradnja mosta nije bila poznata činjenica u vrijeme zaključenja sporazuma Tuđman – Izetbegović 1999. godine. Tek u aprilu 2006. godine postoji most kao eventualna namjera Hrvatske vlade.

Most treba riješiti kao tehničko i političko pitanje.

VIJESTI.BA: Ima li BiH mogućnost da tuži Hrvatsku, ukoliko se ipak odluče za gradnju mosta?

KOVAČEVIĆ: Sva prava su na strani BiH. Hrvatska nije zaključila granice niti sa Slovenijom, niti sa BiH, niti sa Crnom Gorom, nego ima privremeni sporazum na prevlaci. Dakle, BiH ima pravo na otvoreno more, te pravo da uspostavi svoj privredni pojas, a da li će biti mosta i koje visine, to je sasvim druga stvar.

VIJESTI.BA: Koje je, prema Vašem mišljenju, najbolje rješenje?

KOVAČEVIĆ: BiH po hitno treba izvijestiti EU o ovakvom pravno – političkom presedanu, te insistirati da će Evropska komisija odobriti sredstva bez pravnog osnova da Hrvatska gradi most.

Takođe, BiH treba formirati tim eksperata za pripremu tužbe protiv Hrvatske, a zašto ne i Evropske komisije ako bi odobrila sredstva, jer Hrvatska planira graditi most tamo gdje nema unutrašnje vode i na tuđem plovnom putu. Takva tužba se mora podnijeti Međunarodnom sudu pravde u Hagu ili Međunarodnom sudu za prava mora u Hamburgu.

Potrebno je i obavijestiti Međunarodnu pomorsku organizaciju u Londonu, kao stručnu organizaciju UN-a, da je Hrvatska jednostrano donijela odluku da gradi most u akvatoriju Neum, tamo gdje nema pravnog osnova.

N.Š.

(Vijesti.ba)