BBC: Nazire li se balkansko proljeće?

Godinama je najbolji opis za političku situaciju u Bosni i Hercegovini “stagnirajuća, ali stabilna”. Sada i sa zadivljujućom brzinom, analitičari govore o “bosanskom proljeću”, piše analitičar BBC-a  Tim Judah.

U Tuzli, Mostaru, Zenici i Sarajevu, zgrade vlada su spaljene, a demonstracije su održane diljem zemlje. Na stotine je povrijeđenih, među kojima su i policajci.

Političari su osudili “huligane” zbog nasilja, ali mnoge je strah.

Četverogodišnji rat u BiH okončan je 1995. godine i od tada nije došlo do mnogo protesta zbog društvenih pitanja. Sve do 2006. godine stvaranje funkcionalne BiH je napredovalo. Ali od tada, bosanski političari se nalaze u stanju totalne blokade i poput ostatka zapadnog Balkana, zemlja je pogođena teškom ekonomskom krizom. Stopa nezaposlenosti je 27,5 posto i niti jedan ekonomski indikator ne pokazuje da će doći do ozbiljnijeg oporavka.

Stare fabrike iz vremena socijalizma, koje su dominirale gradovima poput Tuzle, propadale su često po završetku rata. Proces privatizacije je nerijetko bio korumpiran, a dobro uvezani ljudi su kupovali kompanije kako bi ih pretvorili u brzi profit prije nego što bi proglasili bankrot.

Godinama, Bosanci i Hercegovci su bijesni na svoje političare i skoro bez izuzetka smatraju da su korumpirani. Međutim, zbog rata je narod postao apatičan, uplašen i ciničan.

Uistinu, ratne godine su ostavile tako duboke traume da je bijes, zbog napredovanja političara dok se smanjuje životni standard, potisnut zbog straha od sukoba.

Osnovni politički problem u BiH je što narod živi u disfunkcionalnoj državi, koja je višestruko podijeljena.

Sa samo 3,8 miliona stanovnika, nekada se kaže da BiH treba ustvari gradonačelnika, ali etničke podjele pokazale su da je nemoguće promijeniti situaciju, piše analitičar BBC-a  Tim Judah.

CentralnoGrijanje

Zaista, otkako su 2009. godine lideri u BiH preokupirani rješavanjem takozvanog slučaja “Sejdić-Finci”, koji je bitan sam po sebi, ali ne i većini ljudi, jer se oni brinu za obrazovanje, radna mjesta i zdravstvenu njegu. Od tada, evropski i američki zvaničnici pokušavaju nagovoriti lidere BiH da izmijene Ustav, ali bez uspjeha.

Takva pitanja ostavljaju malo mjesta za rasprave o drugim ključnim temama poput ekonomije.

Sve balkanske zemlje, uključujući Hrvatsku, koja se pridružila EU prošle godine, pogođene su ekonomskom krizom i dijele mnoge zajedničke probleme.

Međutim, u BiH veliki broj ljudi se prestao u potpunosti nadati promjenama. Iz toga razloga se ljutnja godinama nakuplja i sada je isplivala na površinu. Ali, hoće li protesti išta promijeniti? Dvije važne stavke. Prva, društveni nemiri u ljeto prošle godine vrlo brzo su se smirili uprkos velikom entuzijazmu. Druga, dosad su protesti uglavnom bili bošnjačka briga. Iako su demonstranti bili glasni antinacionalisti, dosad se nisu proširili na Republiku Srpsku ili većinski hrvatska područja, iako ekonomski gledano svi u BiH su suočeni s istim problemima.

Ove godine se tri važna događaja nalaze na bosanskom kalendaru. Izbori će biti održani, njihova većinski (ali ne u potpunosti) bh. fudbalska ekipa će zaigrati na Svjetskom prvenstvu i Sarajevo će obilježiti 100. godišnjicu događaja koji je promijenio svijet – atentat na nadvojvodu Franca Ferdinanda u junu 2014. godine što je izazvalo Prvi svjetski rat.

Još uvijek je prerano reći da li će 2014. godina jednog dana biti u sjećanju kao godina koja je promijenila BiH.

Ali, u sadašnjosti su velika očekivanja, piše analitičar BBC-a  Tim Judah.

(Fena)