AP: SAD malo toga mogu da urade protiv Rusije!

Američka novinska agencija AP u večerašnjoj detaljnoj analizi navodi da su SAD vrlo malo u mogućnosti da uzvrate na rusku vojnu intervenciju u Ukrajini.

Uprkos otvorenim upozorenjima Moskvi da je očekuju posljedice, predsjednik SAD Barack Obama i lideri Evropske unije imaju, zapravo, vrlo malo mogućnosti da uzvrate na rusku vojnu intervenciju u Ukrajini, bivšoj sovjetskoj republici a sada sceni na kojoj se pomalja novi konflikt između Istoka i Zapada, piše agencija AP u večerašnjoj analizi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada je zanemario nekoliko izričitih američkih prijetnji, među kojima je odustajanje Obame od učešća na međunarodnom samitu u Rusiji ovog ljeta i obustavljanje trgovinskih pregovora koje je tražila Moskva. AP ukazuje da Ukrajina nije stalna članica NATO pakta, i da zato SAD i zemlje Evropske unije nemaju obavezu da joj priteknu u pomoć da se odbrani. Isto tako, šira međunarodna akcija kroz Ujedinjene nacije gotovo je nemoguća, s obzirom da Rusija kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN ima pravo veta.

Iza teških riječi prazne prijetnje
“Iz SAD i drugih zemalja NATO čule su se teške riječi. Ali to su sve prazne prijetnje. Zaista se tu ne može mnogo učiniti u smislu uticaja na situaciju”, rekao je Kier Giles, stručnjak za ruska vojna pitanja iz londonske tink-tenk organizacije Chatam house. Kao da želi da podvuče ovu poentu, Putin je danas zatražio i dobio odobrenje od gornjeg doma ruskog parlementa da koristi rusku vojsku ne samo u proruskoj autonomnoj regiji Krim, već širom Ukrajine, piše AP i dodaje da se sve to dešava samo dan pošto je Obama upozorio da bi svako kršenje “suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine bilo duboko destabilizujuće”.

Današnjoj odluci ruskog parlamenta prethodila su tri mjeseca političkih previranja u Ukrajini koja su nastala zbog odbijanja predsjednika te države Viktora Janukoviča da potpiše sporazum sa Evropskom unijom o partnerstvu – zarad očuvanja istorijskih veza sa Moskvom, piše AP, podsjećajući da je Janukovič prošle sedmice pobjegao iz Kijeva i da je sada u Rusiji. Kako agencija ocjenjuje, Putinovi potezi će zasigurno produbiti tenzije u njegovom ionako zategnutom odnosu sa Barakom Obamom, koji nastoji da ubijedi ruskog lidera da promijeni stav u pogledu brojnih pitanja.

Lazanski za Kurir: SAD se neće žrtvovati zbog korumpiranih ukrajinskih političara 

Miroslav Lazanski, vojni analitičar: “Smatram da vojna intervencija Rusije na Ukrajinu neće biti velikih razmjera. Putin ima namjeru da zašti ruske baze. Zapadne sile kao što su SAD neće se žrtvovati zbog korumpiranih ukrajinskih političara. Nažalost, vidim da će se sve prelomiti na Venecueli. “

Bijeloj kući neophodna saradnja sa Kremljom zbog Sirije 

Americi će biti teško da kazni Rusiju zbog Ukrajine i drugih stvari zato što je Bijeloj kući neophodna saradnja Kremlja kako bi se zaustavio građanski rat u Siriji, izdejstvovao sporazum sa Iranom o nuklearnom programu te zemlje, i kako bi SAD mogle da izvedu iz Afganistana svoje vojnike i vojnu opremu preko ruske teritorije.

CentralnoGrijanje

“Suočavamo se sa teškim izborom – da kaznimo Rusiju i da time praktično kaznimo sami sebe”, rekao je Andrew Kuchins, direktor ruskog programa pri vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.

Obama se ranije koristio izmjenama planova svojih putovanje za pritisak na Rusiju, nadajući se da će se Putin poviti pred mogućnošću da zbog nedolaska američkog predsjednika doživi diplomatsku sramotu. Tako je Bijela kuća prijetnjom otkazivanja bilateralnog sastanka Putin-Obama pokušala da ubijedi Rusiju da isporuči Edwarda Snowdena Americi.

Samit Grupe osam zakazan za jun u Sočiju 

Kada je Kremlj ovom bivšem službeniku Nacionalne bezbjednosne agencije SAD odobrio azil u Rusiji, Obama je otkazao sastanak sa Putinom, ali je ipak došao na jedan međunarodni skup u Sankt Peterburgu. Američki zvaničnici kažu da sada razgovaraju sa evropskim zvaničnicima o mogućnostima da Obama i drugi lideri Zapada ne dođu na samit Grupe osam koji je zakazan za jun u ruskom gradu Sočiju, poprištu nedavno završenih Zimskih olimpijskih igara.

Bijela kuća, kako piše AP, ne razmatra ozbiljnije američko vojno miješanje u Ukrajini. Obama je juče u pažljivo sročenom saopštenu izbjegao da kaže da bi destabilizovana Ukrajina postala prijetnja po nacionalnu bezbjednost SAD. Umjesto toga, samo je rekao da takva Ukrajina “nije interesu ni Ukrajine, ni Rusije, ni Evrope”.

Evropski zvaničnici jesu izrazili zabrinutost zbog ruskog vojnog uplitanja u Ukrajini, ali su bili određeni u pogledu načina da se Putin zaustavi ili kazni. Evropska unija se, kako ukazuje AP, bavi sopstvenim, unutrašnjim problemima, i nevoljna je da potpuno prihvati Ukrajinu ili da rizikuje ekonomske posljedice konfrontacije sa Rusijom, koja joj je jedan od najvećih spoljnotrgovinskih partnera.

Svijet je na ivici konflikta čiji se ishod još ne može uočiti 

“Svijet je na ivici konflikta čiji se ishod još ne može uočiti”, rekao je poljski premijer Donald Tusk, čija se zemlja graniči sa Ukrajinom. On je pozvao Evropu da pošalje “vrlo jasan signal” da neće tolerisati agresivne akte, ali u tome nije bio određen, javlja Beta.

U Kijevu, turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu pozvao je međunarodnu diplomatiju da učini napor da se smanje tenzije.

(Vijesti.ba)