U srijedu pravomoćna presuda Šešelju

U srijedu pravomoćna presuda Šešelju

Dom penzionera

Pravomoćna presuda vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju bit će izrečena u srijedu pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove.

Prije dvije godine Šešelj je oslobođen optužbi za ratne zločine u Hrvatskoj i Srbiji, pa je Haško tužilaštvo zatražilo poništenje oslobađajuće presude zbog „krupnih propusta prvostepenog vijeća“.

Menprom

Konačnu presudu Šešelju izreći će sudija Teodor Meron (Theodor), predsjednik Žalbenog vijeća, te sudije Mutoga iz Kenije, Rita Arej (Arrej) iz Kameruna, Emerson iz Velike Britanije i Batista Rosa iz Portugala.

Krvavi trag

Po povratku iz Haga u Beograd Šešelj je nastavio širiti fašizam, radikalne ideje, (p)ostao jednako brutalan kao i tokom rata na ratištima Hrvatske i naše zemlje, gdje je, predvodeći svoje paravojne jedinice poznatije kao ”šešeljevci”, ostavljao krvavi trag i zločine.

Tvrdio je da je dobivao oružje i novac od tadašnjih srbijanskih vlasti, koje su istovremeno negirale bilo kakvu vezu ne samo sa Šešeljem već i s drugim paravojnim formacijama.

Njegovo zalaganje za jednonacionalna čista etnička područja rezultirat će konkretnom idejom o „Velikoj Srbiji“, koja je uključivala Srbiju, Kosovo, Makedoniju, BiH i Crnu Goru te većinu Hrvatske.

U januaru 2003. Haški tribunal optužio ga je za deportaciju desetine hiljada nesrba, ubistva više od 900 Bošnjaka i Hrvata. Šešelj je u Hag otišao dobrovoljno i izjasnio se da nije kriv.

Suđenje je nakon zastoja, prepreka, Šešeljevog štrajka glađu, odbijanja advokata počelo u novembru 2007. Šešelj je tokom cijelog procesa vrijeđao sudije, tužioce, pisao knjige, ismijavao Sud, za svoje uzništvo optuživao i Vatikan i Njemačku i Britaniju i SAD.

Zbog lošeg zdravstvenog stanja, Haški sud Šešelja je pustio na privremenu slobodu i od 2014. je u Beogradu, gdje je dvije godine kasnije dočekao i oslobađajuću presudu.

U BiH i Hrvatskoj ova je vijest izazvala žestoke reakcije. Raspravno vijeće Haškog tribunala „Veliku Srbiju“ nazvalo je političkim projektom, ali ne i krivičnim djelom. Vijeće je, također, zaključilo da nije bilo dokaza o krivičnoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca, jer nije dokazano da je to učinjeno u zločinačke svrhe, već, moguće, za zaštitu Srba.

Njegova huškačka retorika (što je blaga riječ za brutalne fašističke izjave), prema ocjeni Vijeća, nije sama po sebi zločin, već je, ocijenjeno je, služila za podizanje morala vojnicima na terenu.

Vijeće je zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata.

Suprotna stajališta

No, na žalbenoj raspravi u decembru prošle godine tužilac Markusen (Marcussen) iznio je sasvim suprotna stajališta.

– Ključna pitanja u predmetu nisu presuđena na pravilan način. Zapanjujući je zaključak presude da tužioci nisu dokazali sistemski i rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo u BiH i Hrvatskoj. Žrtve i svjedoci imaju pravo na objašnjenje kako je raspravno vijeće došlo do takvog zaključka. Presuda ne zadovoljava kriterije ICTY-ja i mora biti poništena – bio je kategoričan Markusen.

U Hag se, barem tako tvrdi, Šešelj neće vraćati. Iz Beograda poručuje da „njega to ne zanima“.

Srbijanske vlasti nastoje se vrlo očito ograditi od Šešelja i njegove stranke. No, brojevi govore da popularnost nekadašnjeg prvog radikala i četničkog vojvode gasne.

U srbijanskoj Skupštini Šešelj ima danas 22 poslanika, a 1992. bilo ih je 101 od ukupno 250.

(Avaz)

Reklama