Problem trgovine ljudima: Pasivnost institucija zavit će nas u crno

Problem trgovine ljudima: Pasivnost institucija zavit će nas u crno

RSD Sloboda

Nakon što je Stejt department objavio izvještaj o trgovini ljudima u BiH, u kojem se navodi da našoj zemlji prijeti opasnost da padne na najniži nivo njihove klasifikacije, stručnjaci smatraju da su za to najviše krive i da su zakazale institucije.

Nije se bolji izvještaj mogao ni očekivati uzme li se u obzir da su za tri godine podignute svega tri optužnice za trgovinu ljudima.

RMU Banovići

Podaci s terena

Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije te profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu kaže da je na naplatu došla pasivnost institucija.

– Institucije koje bi se trebale baviti razbijanjem tih kriminalnih lanaca sve više se počinju baviti same sobom. A imamo i pitanje migranata koje je prije tri godine bilo humanitarno, a sada je već ono prešlo u sigurnosno pitanje. Postalo je pitanje krijumčarenja i trgovine ljudima. O tome govore i podaci s terena. U Miralu sam razgovarao i upravo došao do tih podataka. Na taj način ljudi krijumčare, svakako je dobro mjesto zauzela i trgovina ljudima. Taj dio posla je procvjetao – kaže Kržalić.

On smatra da je porazno što se sve tolerira.

– Naši istražni organi čekaju da građani naprave prijavu i da to rješavaju. U Bihaću svi znaju ko krijumčari migrante. Nije mi jasno što se ništa ne poduzme – ističe Kržalić.

 

Djeca bez pratnje

S druge strane, Edo Muratbegović s Fakulteta za kriminalistiku i sigurnosne studije smatra da se u BiH mnogo radi na polju sprečavanja i suzbijanja trgovine ljudima.

– Migrantska kriza je u velikoj mjeri doprinijela povećanju “tamne brojke” trgovine ljudima, koju naše službe u regionu teško mogu u potpunosti otkriti, razjasniti i dokazati. To bi bilo jedino zdravorazumsko objašnjenje za ovakav rezultat, jer nadležni organi zaista rade sve što je u njihovoj moći da se suprotstave trgovini ljudima, ali očigledno da je to u velikoj mjeri eskaliralo. Obratite samo pažnju koliko je djece bez pratnje prisutno u postojećim migracijama. Ovo je već ozbiljan problem – smatra Muratbegović.

 

EU pritisnuta porastom zahtjeva za azil

Broj prijava za azil u EU porastao je prvi put nakon 2015. i očekuje se da će trend biti nastavljen uprkos pandemiji, saopćio je Evropski ured za azil (EASO). Zemlje članice EU izvijestile su o prošlomjesečnom porastu broja zahtjeva za azil za 11 posto.

Rast je, dijelom, posljedica naglog rasta prijava iz Venecuele, navodi EASO.

– Neke zemlje poput Kipra, Francuske, Grčke, Malte i Španije u 2019. godini dobile su više zahtjeva za azil nego tokom takozvane migracijske krize 2015. i 2016. – dodaje se.

 

(Avaz)