Od Parkinsonove bolesti obolijevaju sve mlađi ljudi

Od Parkinsonove bolesti obolijevaju sve mlađi ljudi

Ferx.ing d.o.o

Kao što dijabetičarima manjka hormon inzulin, tako oboljelima od Parkinsonove bolesti u mozgu nedostaje neurotransmiter L-dopa (levodopa).

Papa Ivan Pavao II, boksač Muhamed Ali i glumac Michael J. Fox, osim činjenice da su planetarno popularni, imaju barem još jednu zajedničku značajku, a to je ista medicinska dijagnoza, Parkinsonova bolest.

Menprom

Od ove degenerativne bolesti središnjeg živčanog sustava prema procjenama u svijetu boluje oko 6 milijuna ljudi. Premda od nje obolijeva uglavnom starija populacija, tj. ljudi iznad 65 godina, granica se pomiče, te je sve više onih koji već u 50. godini primijete prve simptome, a ima rijetkih slučajeva kad se pojavi već u i ranijim godinama života. Znanstveni dokazi o uzrocima i rizičnim skupinama ne postoje. Postoje tek nepotvrđene teorije kako pušači imaju manji rizik oboljenja, dok pak veći imaju svi oni koji su bili izloženi dugotrajnom utjecaju herbicida i pesticida.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti, obilježava se 11. travnja i u Hrvatskoj. “Kao što dijabetičarima manjka hormon inzulin, tako oboljelima od Parkinsonove bolesti u mozgu nedostaje neurotransmiter L-dopa (levodopa).” – slikovito objašnjava doc. dr. sc. Ana Marija Mrđen, rukovoditeljica Odjela za neurologiju Opće bolnice Zadar.

Napredak u liječenju

Kod nekih pacijenata, među najranijim simptomima Parkinsonove bolesti mogu se zabilježiti smetnje njuha, tj. osoba ne može prepoznati vrstu mirisa. Zatim simptomi mogu biti smanjena funkcionalnost pokreta ruke ili noge. Parkinsonova bolest uvijek počinje na jednoj strani tijela i kasnije se može proširi i na drugu stranu tijelu tijela. – navodi dr.sc. Mrđen te nastavlja – Bolest se dokazuje neurološkim pregledom od strane iskusnog kliničara. 

Kad se ustanovi da pacijent zaista boluje od Parkinsonove bolesti propisuje mu se terapija, to su lijekovi koji pobuđuju stvaranje L-dopa, ili izravno L-dopa. Prvih pet godina, od početka uzimanja L-dopa, pacijenti dobro reagiraju na lijek, tj. on im pomaže, no tad prestaje “medeni mjesec” i javljaju se posljedice i lijek sve slabije djeluje. Tada moramo naći druge metode i načine liječenja. Danas na različite načine nastojim produljiti to vrijeme, dajući pacijentu lijekove koji pobuđuju stvaranje L-dope bez da mu ga mi sami izravno damo. Velika se istraživanja u svijetu rade oko Parkinsonove bolesti i veliki iskorak je napravljen u liječenju. No liječenje Parkinsonove bolesti i dalje nije jednostavno. Nakon duljeg perioda simptomi postaju sve izraženiji. – ističe dr. sc. Mrđen. Parkinsonova bolest ne izaziva promjene na psihičkom i kognitivnom planu osobe, tj. stradava tek motorika. Tako je i papa Ivan Pavao II drugi i dalje mogao biti papa, ili Michael J. Fox glumac i nakon što im je postavljena dijagnoza, a bolest uznapredovala.

Nije nasljedna

No doktorica Mrđen upozorava da se kod osoba koje boluju od Parkinsonove bolest mogu javiti i drugi simptomi kao što su demencija i depresija, tad se to stanje naziva Parkinson plus i to su teži slučajevi za liječenje, a u završnoj fazi Parkinsa plus mogu se javiti i halucinacije. One uz to mogu biti posljedica dugotrajnog uzimanja L-dopa. Doktorica Mrđen upozorava kako je razlika između Parkinsonove bolesti i ostalih degenerativnih bolesti živčanog sustava u tome što Parkinsonova bolest ima izvrstan odgovor na L-dopu, pa se to uzima kao jedan od načina postavljanje dijagnoze. Liječenje Parkinsonove bolesti danas je napredovalo, te osobe nakon što im se postavi dijagnoza mogu živjeti i preko 20 godina, ali dobna granica osoba koje su oboljele od Parkinsonove bolesti se spušta.

Osim terapije tabletama, postoji i kirurško liječenje, zahvat se zove duboka moždana stimulacija i izvodi se u KBC-u Dubrava u Zagrebu, kod profesora Darka Chudy, no radi se tek kad se iskoriste sve druge medikamentozne mogućnosti. Ne postoje podaci koliko osoba u Zadarskoj županiji ima Parkinsonovu bolest, a prema nekim procjenama u Hrvatskoj je oko 20 tisuća oboljelih. Sama Parkinsonova bolest nije nasljedna, ali se nasljeđuje jedna blaža sklonost degenerativnim bolestima mozga. Ako nismo sigurni radi li se o Parkinsonovoj bolesti, postavljamo dijagnozu Extrapiramidnog sindroma. Isto tako postoje i druge degenerativne bolesti koji imitiraju simptome Parkinsonove bolesti. – za kraj će dr. sc. Mrđen.

Povijest bolesti

Parkinsonova bolest nazvana je po londonskom liječniku Jamesu Parkinsonu, koji je 1817. godine prvi opisao simptome bolesti. Tri najprisutnija simptoma Parkinsonove bolesti su tremor (drhtanje), rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata) te usporeni pokreti. Simptomi se ne moraju javljati istovremeno niti s istim intenzitetom.

 

(narodni-list.hr)

RSD Sloboda