Kakvu piletinu jedemo: Građanima BiH ugroženo zdravlje zbog pohlepe proizvođača

Dom penzionera

Prosječna težina koke tokom 50-ih godina prošlog vijeka iznosila je 1,5 kilograma, ali sada u radnjama cijelo pile dostiže težinu i do 3,5 kilograma.

Ova značajna promjena koja je obilježila prehrambenu industriju nastala je zbog genetskih manipulacija te “industrijske proizvodnje“ piladi i pilećeg mesa. Iako konzumiranjem tog mesa po građane ne nastaje momentalna zdravstvena opasnost, stručnjaci upozoravaju da na duže staze može doći i do negativnog utjecaja na zdravlje ljudi.

Menprom

Profesor Salko Muratović sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu je u razgovoru za “Faktor” kazao da je “genetika učinila svoje, i da su pilići projektovani tako da za kratko vrijeme dostižu velike težine“.

“Sada jedno pile dosegne težinu od 2 kilograma za 35 do 40 dana. Genetske promjene prati i različita ishrana jer mora biti veća energetska vrijednost stočne hrane kojom se pile tovi. Prisutni su tu i različiti biostimulatori, odnosno određene supstance koje ne djeluje na zdravlje čovjeka brzo, ali ukoliko ta hrana bude kontaminirana određenim elementima onda kroz par godina može doći do različitih oblika bolesti i maligniteta kod ljudi”, kazao je Muratović.

Profesor Salko Muratović sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu

Istakao je da čim je tov piladi i proizvodnja pilećeg mesa izbačeno iz neke normalne fizionomije, da je manje zdravo nego prije.

“U proizvodnji pilećeg mesa opstaju oni koji mogu održati visok nivo proizvodnje, i koji imaju održive materijalne troškove. Fabrike u BiH slijede svjetske trendove, i koriste modernu stočnu hranu jer je inače i uvoze iz inostranstva. Na taj način firme u BiH dobiju 95 posto stočne hrane, a uvezemo i opremu tako da na kraju ovdje samo vršimo realizaciju trendova koji se već dešavaju u svijetu”, pojašnjava Muratović.

Za građane koji su zabrinuti ispravnošću piletine tržište nude alternativu. Ona je skuplja, ali i zdravija, te dolazi u vidu organske proizvodnje.

“Ta vrsta hrane je vani certifikovana i skuplja. Ponekad je njena cijena veća i za 70 posto. Ali u toj proceduri se zna čime se pile hrani, koja su ograničenja i parametri u proizvodnji. S druge strane, pogledajte cijene pojedinih salama u BiH. Kako za 1,5 KM koliko košta salama mogu koristiti kvalitetne sastojke u proizvodnji. Poruka je da sve što valja odmah bude i skuplje, a u konačnici ishrana životinja se ne može odvojiti od ishrane čovjeka i koja god karika u lancu da zapne, doći će do problema”, navodi Muratović.

(Faktor.ba)

Reklama