Kako djeluje plač, zašto su noge krive, imaju li sve bebe plave oči, treba li pametnoj djeci mnogo sna

Kako djeluje plač, zašto su noge krive, imaju li sve bebe plave oči, treba li pametnoj djeci mnogo sna

RSD Sloboda

1. Plač jača pluća? – Nije tačno! Bebina pluća funkcioniraju od samog rođenja i nije im potrebna vježba ni trening. 

Onaj ko pušta bebu da plače umjesto da je utješi postiže isključivo to da se dijete osjeća napuštenim. I riskira samo nepotrebno naprezanje grla. Čest dugotrajan plač podstiče nastanak takozvanih čvorića na glasnicama. Posljedica toga je da dijete kasnije ima promukao glas.

RMU Banovići

2. Krive noge posljedica su ranog ustajanja na noge?  – Nije tačno! Starija djeca i odrasli ljudi nemaju krive noge zato što su se kao bebe rano osovili na njih, već zato što su krive noge naslijedili. U vrlo rijetkim slučajevima to može biti i posljedica rahitisa, ali danas toga gotovo i nema, jer djeca profilaktički dobijaju dovoljno vitamina D.  Što se malih beba tiče, one sasvim normalno imaju noge u obliku slova O. Svaka beba dolazi na svijet tako savijenih nogu i na njima pravi prve korake. Vremenom se to O pretvara u blago X.

Kakva će na kraju biti boja djetetovih očiju, odlučuju geni - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Kakva će na kraju biti boja djetetovih očiju, odlučuju geni FOTO: ILUSTRACIJA

3. Sve bebe imaju plave oči? – Nije baš sasvim tačno. Većina beba na našim prostorima dolazi na svijet plavih očiju. To je zato što djeca svijetle boje kože imaju u očima malo pigmenta pa je njihova šarenica zapravo prozirna, a plava boja dolazi od boje neba i dnevnog svjetla. Tokom prvih mjeseci života u šarenici se nakuplja pigment i što ga je više, to su oči tamnije. A kakva će na kraju biti boja djetetovih očiju, odlučuju geni. Kod djece koja na svijet dolaze tamnih očiju u šarenici se nakupilo dovoljno pigmenta još u majčinom trbuhu.

4. Pamentoj djeci treba manje sna? – Nije uopće tačno! Iza te priče koja treba utješiti roditelje nemirnih beba krije se stari kliše o lijenim spavalicama i vrijednim ranoraniocima. Moguće da je ta predrasuda vezana i za Napoleona. Jer ovaj Korzikanac je tokom svoje carske karijere tvrdio da je muškarcu dovoljno četiri sata sna, a ženi samo sat više – ko duže spava, taj je glup. Ali, na potrebu za snom ne utječu ni pol, ni inteligencija.

O tome odlučuju nasljeđe i doba. Najviše sna treba novorođenčad, od 24 sata ona u prosjeku prospavaju 16. Uostalom, dovoljno sna pretpostavka je za optimalno korištenje inteligencije u svakom životnom dobu. Ko premalo spava, ne može se dobro koncentrirati.

 

(Avaz)