Hrana koju treba izbjegavati ako želite smršavjeti

Hrana koju treba izbjegavati ako želite smršavjeti

Ferx.ing d.o.o

Šećer

Višak glukoze uzrokovan prekomjernim unosom šećera naše tijelo ne može brzo razgraditi, što za posljedicu može imati povećanje razine citokina – ‘glasnika’ upalnih procesa. Osim toga, šećer smanjuje učinkovitost bijelim krvnim zrncima za uništavanje zaraznih klica, što oslabljuje naš imunološki sustav i čini nas osjetljivijim na zarazne bolesti. Stoga šećer radije zamijenite alternativnim namirnicama niskog glikemijskog indeksa poput cjelovitih žitarica i hrane bogate zdravim mastima, proteinima i vlaknima.

Menprom

Biljno ulje

Spoznajom da uzrokuju začepljenje arterija, prehrambena je industrija transmasti zamijenila raznim biljnim uljima poput sojinog, kukuruznog, suncokretovog ili palminog. Za zdravlje se to nije pokazalo kao važan pomak, jer biljna ulja sadrže visoku koncentraciju omega-6 masnih kiselina koje djeluju upalno, dok je udio protuupalnih omega-3 masnih kiselina vrlo nizak. Prosječna bi osoba ove masne kiseline trebala unositi u jednakom omjeru, pa za primjer navedimo prosječnog Amerikanca koji u tijelo unese omega-6 masnih kiselina dvadeset puta više nego omega-3.

Hrana pripremana na visokim temperaturama

Upalne procese mogu izazvati i krajnji produkti glikolizacije AGE (advanced glycation end-product), štetni spojevi koji nastaju pripremom hrane na visokim temperaturama pasterizacijom, sušenjem, dimljenjem, prženjem ili roštiljanjem. Glikozilacija je reakcija između ugljikohidrata (šećera i škroba) te bjelančevina i masti na visokim temperaturama, a znanstveno je dokazano da izbacivanjem prerađene hrane s visokom razinom AGE-a se smanjuju upalni biljezi u tijelu. Ne možete li odoljeti zovu roštilja, pecite na nižoj temperaturi i meso svakako marinirajte.

Rafinirano brašno

U rafiniranim pšeničnim brašnima uklonjena su sporoprobavljiva vlakna i hranjive tvari, što znači da će proizvode od ovakvog brašna naše tijelo vrlo brzo probaviti. Bržim probavljanjem hrane koja sadrži glukozu, kao što ovi ugljikohidrati i jesu, rast će razina šećera u krvi, a s njime i razina inzulina, spoja koji izaziva upalne reakcije. Prehrana bogatija cjelovitim žitaricama, pokazala su istraživanja, pokazala je znatno manju koncentraciju upalnog markera PAI-1 u krvi, kao i jednog od najpoznatijih upalnih biomarkera C-reaktivnog proteina (CRP).

Mliječni proizvodi

Umjerena konzumacija jogurta koji sadrži probiotike može biti korisna za ublažavanje upale, no valja imati na umu da su mliječni proizvodi izvor zasićenih masti koje potiču upalu. Pored toga, mliječne proizvode od punomasnog mlijeka se dovodi u vezu s poremećajem crijevne mikroflore, odnosno smanjenjem razine dobrih bakterija u crijevima koje su ključne za ublažavanje upala. Ne treba zaboraviti i da su mliječni proizvodi alergeni te da svaka četvrta odrasla osoba ima probleme s probavljanjem mlijeka, bilo da se radilo o netolerantnosti na laktozu ili osjetljivosti na protein kazein. Svaki alergen može izazvati upalne reakcije otpuštanjem histaminika pa ako osjećate nadutost nakon konzumacije sira, vrijeme je da razmislite o micanju mliječnih proizvoda iz prehrane.

Umjetna sladila

Konzumacija umjetnih sladila, pokazala je studija, može povećati rizik netolerancije na glukozu promjenom crijevne mikroflore. Utvrđeno je također da povećavaju razinu loših crijevnih bakterija, što se ranije dovodilo u vezu s dijabetesom tipa 2. Nepravilno metaboliziranje glukoze može doprinijeti većem oslobađanju upalnih citokina, kao u slučaju sa šećerom i rafiniranim ugljikohidratima. Umjetna sladila štetno utječu na crijevnu mikrofloru i smanjujući razinu dobrih bakterija Bacteroides, koje pomažu u oslobađanju protuupalnih spojeva.

Umjetni aditivi

U ovu kategoriju ubrajamo sredstva iz prehrambene industrije koja ne dolaze iz prirode, pa ni tijelo nema mehanizam kojim bi ih obradilo. Dodaci poput umjetnih bojila, koji su načinjeni od nafte, povezivani su s nizom zdravstvenih problema, od poremećaje hormonske funkcije, izazivanja hiperaktivnosti kod djece do poticanja stvaranja tumora u istraživanja na životinjama. Imunološki sustav našeg tijela, pokazalo je istraživanje, sintetska bojila doživljava kao uljeza od kojega se pokušava obraniti izazivanjem upalne reakcije. Istraživanja provedena na životinjama su pokazala i kako umjetni aditivi poput emulgatora koje koristimo za zgušnjavanje hrane mogu poremetiti bakterijski sastav crijeva, što je dovelo do upale i povećanja težine. Iako kod ljudi ova pojava nije tako česta, sigurnije je držati se prirodnih zgušnjivača.

Zasićene masti

Iako su neopravdano došle na loš glas kao uzročnik srčanih bolesti, za što su zapravo krive transmasti, sa zasićenim mastima ipak valja biti na oprezu. U više istraživanja zasićene masti su povezane s upalama bijelog masnog tkiva. Ovo masno tkivo pohranjuje energiju, za razliku od smeđeg masnog tkiva koje sagorijevanjem oslobađa energiju. Kako se broj masnih stanica povećava s većim unosom zasićenih masti, tako se povećava i otpuštanje proinflamatornih agensa koji potiču sistemsku upalu.

Meso životinja hranjenih zrnjem

Suvremenom načinu tova životinja zrnjem stoka, svinje i perad nisu evolucijski dorasli pa proizvođači problemu doskaču lijekovima. Uz one koji ih štite od zaraznih bolesti ili ublažavaju tjeskobu uzrokovanu skučenim životnim prostorom životinje gutaju i one lijekove koji im pomažu probaviti hranu koju im priroda nije namijenila. Uz sve navedeno, lijekovi omogućuju životinjama brže povećanje težine, a onda i porast težine onih koji njihovo meso jedu. Meso iz ovakvog uzgoja bogatije je zasićenim mastima koje izazivaju upale, veće su i razine omega-6 masnih kiselina koje dospijevaju iz prehrane kukuruzom i sojom, a zbog antibiotika i hormona koji ostanu u mesu naše će se tijelo stalno osjećati napadanim i poticati upalu. Bacite li to meso još na vrući roštilj, svom ste zalogaju dodali i AEG. Stoga crveno meso ne bi trebalo jesti češće nego tri puta tjedno, a bolje bi bilo birati manje masne komade odrezaka goveda koje je uzgajano na travnatoj prehrani. Trava je zdraviji izvor životinjske hrane, bogatiji zdravijim zasićenim mastima i transmastima, kao i omega-3 masnim kiselinama koje sprječavaju upale. Nije loše mesu dodati i malo limunovog soka čija kiselina djeluje kao antioksidans i štiti vas od štetnih kancerogenih tvari koje se razvijaju tijekom roštiljanja.

Mesne prerađevine

U mesnim prerađevinama uz najbolji trud teško je pronaći išta dobroga. Obično se sastoje od crvenog mesa s visokim udjelom zasićenih masti, a sadrže i visoku razinu AGE spojeva koji će obradom na visokim temperaturama, dimljenjem, sušenjem ili pasterizacijom još doprinijeti upalnim procesima. Ne zaboravimo i da je u ovakvim proizvodima porijeklo i kvaliteta mesa često upitna te da im se dodaju razni konzervansi, umjetne boje i pojačivači okusa koje naš imunološki sustav također može prepoznati kao neželjene goste.

Gluten iz kupovnog kruha

Od nakupine brašna i kvasca do mirisnog svježeg kruha na policama trgovina i pekarni u većini slučajeva prođe tek nekoliko sati. Zbog tog značajnog skraćivanja vremena fermentacije tijesta kvasac ne stigne preraditi škrob i gluten što otežava posao našoj probavi pa neprobavljeni gluten uzrokuje upale na stijenkama crijeva. Po mišljenju nekih stručnjaka, ovo bi mogao biti jedan od razloga značajnog porasta osjetljivosti na gluten, dok drugi to pripisuju amilopektinu, super škrobu sadržanom u modernim sojevima pšenice koji je sklon izazivanju upala. Kako bilo, odolijevanje mirisnom zovu pekarne pomoći će vam u skidanju kilograma, a ako ne možete bez kruha birajte, ili pecite sami, onaj od kiselog tijesta. U njegovom dugotrajnom procesu fermentacije nastaju i zdravi probiotici koji će pomoći vašim crijevima ublažiti upalu.

Još jedna runda alkohola

 

Jedno alkoholno piće dnevno, pokazala su istraživanja, smanjuje razine upalnog biomarkera CRP-a u tijelu. Flavonoidi i antioksidansi iz vina, kao i probiotici iz piva, mogu pridonijeti protuupalnom učinku, no ključ je u umjerenosti jer previše alkohola ima potpuno suprotan učinak. Proces razgradnje alkohola stvara otrovne nusproizvode koji mogu oštetiti stanice jetre, uzrokovati upalu i oslabiti imunološki sustav tijela.

Hrana bogata trans-masnim kiselinama

 

Trans-masne kiseline nisu u značajnijoj mjeri zastupljene u prirodnoj hrani te ih u manjem postotku nalazimo u mlijeku i masnom tkivu preživača. Stoga naše tijelo nema odgovarajući mehanizam za njihovu razgradnju i njihova prisutnost potaknut će upalne reakciju. Osim što nanose štetu stanicama stijenki krvnih žila, a istraživanja su pokazala povišene razine biljega sistemske upale, poput interleukina 6 (IL-6) i C-reaktivnog proteina (CRP), kod žena koje su jele hranu bogatu trans-masnim kiselinama. Za margarin vjerojatno znate, ali prije nego posegnete za neodoljivim poslasticama, obratite pažnju na deklaraciju i provjerite prisutnost djelomično hidrogeniranih biljnih ulja koja su najveći izvor trans-masnih kiselina

Gotova brza hrana

Ftalati su spojevi koji se upotrebljavaju kao omekšivači plastične ambalaže za hranu i piće, a nezgodna je stvar s ovom štetnom kemikalijom što, poput BPA, nema običaj zadržati se u plastici, nego prelazi na hranu ili piće koje unosimo u tijelo. Gotova brza hrana, pokazala su istraživanja, povećava razinu ftalata u tijelu i povezana je s većom razinom markera upale CRP-a, ali i s metaboličkim sindromom (povišeni krvni tlak, šećer, masnoća oko struka i razine kolesterola). Osim toga, ftalati napadaju i endokrini sustav i remete razine hormona u tijelu, a povezani su i s razvojem nekih vrsta raka.

 

(tportal)

RSD Sloboda