Alergijske reakcije i depresija mogu biti međusobno povezani

Alergijske reakcije i depresija mogu biti međusobno povezani

RSD Sloboda

Iako se u prvi mah tako ne čini, sezonske alergijske reakcije mogu biti itekako povezane s pojavom depresije ili opće anksioznosti kod ljudi, prenosi Health Line.

Simptomi alergije uključuju kihanje, curenje iz nosa, kašljanje, upalu grla i glavobolju. Ovi simptomi se mogu pojaviti u blagoj varijanti, ali i u teškoj. Dok neki ljudi s alergijama mogu imati samo blage nelagodnosti, drugi se mogu osjećati fizički bolesno, piše “Klix.ba“.

RMU Banovići

Zanimljivo je kazati da su neki ljekari došli do zaključka da je alergijski rinitis povezan s povećanim rizikom od depresije i suicidalnog ponašanja. Međutim, to ne znači da će svi koji imaju alergije imati depresiju ili anksioznost i obrnuto. Međutim, možda ćete imati rizik od depresije ako imate alergije u porodičnoj historiji.

Svi ljudi koji žive s hroničnim, upornim alergijama mogu posvjedočiti da se osjećaju loše većinu dana tokom sedmice ili mjeseca, a ukoliko se osjećate dobro samo nekoliko dana tokom određenog perioda to vam neće popraviti opće raspoloženje. Alergije mogu utjecati na vaš rad, kako na poslu tako i u školi, a u zavisnosti od težine simptoma bilo koja vrsta aktivnosti može biti fizički iscrpljujuća.

Iako neki ljudi ne povezuju svoje alergije s depresijom, postoji dugotrajna veza između fizičkog zdravlja i raspoloženja. Ustvari, među uzroke kliničke depresije spadaju stresni događaji i bolest. Naprimjer, dijagnosticiranje neke teže bolesti srca ili raka može učiniti osobu osjetljivijom i samim tim je voditi putem depresije.

Naravno, alergije nisu tako ozbiljne kao neki drugi zdravstveni problemi, ali osjećaj mučnine iz dana u dan može imati emocionalni utjecaj na vas bez obzira na ozbiljnost bolesti.

U istraživanju koje je provedeno na djeci sa i bez alergija na hranu, koja su bila u dobi između četiri i 12 godina, istraživači su zaključili da alergije na hranu mogu doprinijeti povišenom nivou socijalne anksioznosti i opće anksioznosti kod mlađe djece nižeg socioekonomskog statusa. Ako sumnjate na alergiju na hranu, pitajte svog ljekara o kožnom testu ili testu krvi koji će vam pomoći da odredite koje tačno namirnice dovode do simptoma.

Kada je riječ o blagoj depresiji ili anksioznosti, njih se možete sami riješiti. Međutim, ukoliko samostalno ne pobijedite ove bolesti, porazgovarajte sa svojim ljekarom o mogućem tretmanu. Opcije mogu uključivati ​​psihoterapiju, antianksioznu terapiju ili antidepresive. Također, postoje i neki oblici kućne terapije kao što su meditacija, duboko disanje, fizičke vježbe, spavanje i zdrava ishrana.

Osim uzimanja lijekova za alergiju, možete se boriti protiv ove vrste reakcije i hranom. Jedite više zelenog povrća, bobičastog voća i oraha. Također, đumbir i zeleni čaj mogu pomoći da se smanji upala, kao i kvalitetan san. Ako imate napade depresije ili anksioznosti tokom alergijske reakcije, kontrola nad simptomima alergije može vam pomoći da se fizički bolje osjećate, a možda i podignete raspoloženje.

(Klix.ba)