Alarmantna analiza: Masovno iseljavanje dovest će do sloma

Alarmantna analiza: Masovno iseljavanje dovest će do sloma

Reklama

European Council On Foreign Relations (ECFR) paneuropski je think tank osnovan 2007. godine koji ima urede širom Evrope, od Madrida preko Berlina do Sofije.

ECFR se bavi odnosima unutar Europske unije kao i vanjskom politikom, a objavljuje i brojne publikacije i analize koje imaju utjecaj na odluke evropskih lidera.

Menprom

Stoga vrijedi obratiti pažnju na 31-straničnu analizu objavljenu na službenim stranicama ECFR-a koja se bavi problematikom masovnog iseljavanja iz zapadnog Balkana, a koju je pod naslovom The Way Back: Brain Drain and Prosperity in the Western Balkans objavila bosanskohercegovačka stručnjakinja za evropske integracije Alida Vračić.

U analizi koja se najviše odnosi na odlazak kvalifikovanog kadra Vračić se pozabavila i slučajem Hrvatske, odnosno masovnog iseljavanja hrvatskih građana, te taj primjer navodi kao upozorenje ostalim zemljama s područja bivše Jugoslavije koje žele postati članice Evropske unije.

U Makedoniji se 69 posto sveučilišnih radnika želi iseliti

Analiza započinje podsjećanjem na rezultate ankete provedene u Makedoniji među ljudima zaposlenim u visokom obrazovanju – sveučilišnim profesorima, asistentima itd. – iz decembra prošle godine, koja je pokazala da bi se 69 posto njih odselilo kada bi za to imali priliku. Naime, njih 20 posto se već prijavilo za poslove u inostranstvu. Istraživanje iz 2010. je ipak pokazalo da su zemlje Balkana od 1995. izgubile oko 70 posto kadrova u nauci, što je samo jedan primjer šokantnog “odljeva mozgova” iz regije.

Masovni odlazak iz regije događa se i u sektoru zdravstva, čega je između ostalog ilustracija i podatak liječničkog udruženja BiH iz 2016. – te godine je iz susjedne zemlje otišlo oko 300 visoko kvalifikovanih liječnika.

”Bosanskohercegovački mediji su tada izračunali da obrazovanje jednog liječnika državu košta oko 150 hiljada eura, što sugeriše da BiH godišnje na edukaciju zdravstvenog osoblja troši oko 50 miliona eura, a ti ljudi onda odlaze u inostranstvo”, navodi se u analizi koju je objavio ECFR.

Iz Hrvatske se ljudi iseljavaju i zbog korupcije, nacionalizma i primitivizma

Napominje se da ”rekordno iseljavanje kvalifikvanog kadra ima trenutne posljedice za cijelu regiju” i da postoji prijetnja nefunkcioniranja javnih usluga poput zdravstva. Podsjeća se i da je u vrijeme socijalističke Jugoslavije bilo iseljavanja s ovih prostora, no da je većinom bila riječ o niskokvalifikovanim radnicima te da je sredinom 1970-ih oko 1,1 milion radnika iz Jugoslavije radilo u inozemstvu, piše “Index.hr“.

Alarmantan je i podatak da će zapadnom Balkanu trebati oko šest decenija da s aktualnim prosječnim ekonomskim rastom od 3 posto godišnje dosegne ekonomski nivo Evropske unije.

Ipak, analiza koju je objavio ECFR ističe da ekonomski razlozi nisu jedini koji potiču ljude na iseljavanje. Baš se u vezi s tim navodi primjer Hrvatske koja je u EU ušla 2013. – istraživanja su pokazala da Hrvati odlaze i zbog korupcije, primitivizma i nacionalističkog šovinizma koji vlada u hrvatskom društvu. Podsjeća se i da je iz Hrvatske od 2013. otišlo više od 500 liječnika starosti od 24 do 46 godina te dodaje kako su se ”ljudi nadali da će ulazak u EU biti poticaj ljudima da ostanu i napreduju u Hrvatskoj, ali zapravo se iseljavanje ubrzalo”.

Regionalni lideri se odbijaju suočiti s neugodnom istinom

Sve to su ”neugodne istine” s kojima se lideri u regiji odbijaju suočiti: ”Indikativan je izostanak javne političke rasprave o iseljavanju. Neovisno o tome jesu li moralno osramoćeni, nekompetentni ili nezainteresovani, politički lideri na zapadnom Balkanu se odbijaju pozabaviti pitanjem zašto im stanovnici odlaze, a kamoli učiniti nešto oko tog problema.” Političke elite regije ne donose nikakve strateške odluke u vezi s masovnim iseljavanjem, ističe se u analizi, te su potpuno nesposobne uhvatiti se u koštac s tim izazovom.

Naglašava se da razvijenije zemlje EU-a, naročito Njemačka, imaju veliku ekonomsku korist od iseljavanja s Balkana, ali da EU izražava zabrinutost zbog tog trenda.

Međutim, postoje i neke prednosti iseljavanja, pod uslovom da se oni koji su se iselili s vremenom vrate u svoje domovine. Naprimjer, jedno istraživanje je pokazalo da 20 posto zaposlenih u finansijskim sektorima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji imaju diplome sa stranih sveučilišta. Stoga je ”ključni izazov promovirati cirkularnu migraciju” koja bi zemljama u regiji omogućila bolju povezanost s razvijenim svijetom.

Potrebna je nova migracijska politika Europske unije

Vračić kao ključne zaključke svoje zanimljive analize navodi sljedeće:

1. zapadni Balkan će još godinama biti mjesto za izvoz pametnih i obrazovanih ljudi unutar migracijske dinamike koju kontroliraju odredišne zemlje,

2. Javna rasprava o “odljevu mozgova” iz regije je površna jer se ignorišu potencijalne koristi za regiju,

3. Ulazak u EU ne garantuje zaustavljanje iseljavanja nego ga može i ubrzati,

4. Vlade u regiji trebaju prekinuti svoju šutnju o ovoj tematici i pokrenuti ozbiljnu raspravu utemeljenu na provjerenim podacima,

5. EU treba snažnije početi promovirati cirkularnu migraciju i

6. Članice EU-a trebaju harmonizovati svoju migracijsku politiku prema zemljama zapadnog Balkana.

Ipak, ističe se da se poboljšanja ne mogu očekivati sve dok se i među vladama regije i unutar EU-a ne počne ozbiljnije baviti ovim fenomenom.

 

 

(Index.hr)

RSD Sloboda